Tags : Mula Mustafa Bašeskija
Piše: Rijana Jusufbegović Iako su Bašeskijini spisi bili predmetom izučavanja poznatih istraživača kroz decenije, Bašeskijin Ljetopis ni danas, čini se, u javnom prostoru na području Bosne i Hercegovine nije dobio mjesto koje bi mu trebalo pripadati, s obzirom na to da to djelo predstavlja riznicu informacija o dešavanjima u Sarajevu u 18. stoljeću te o […]Pročitaj više
Kao što su stari hrvatski pisci služili se latinskim jezikom, tako se Bašeskija poslužio turskim jezikom u svome Ljetopisu. Koristio je varijantu turskog jezika kakav se govorio u Bosni, a kojeg su Turci zvali "Bošnjak-lehdže" - bosanskim dijalektom. Ali Bašeskiji je bosanski jezik bio materinski, i on je u svojim kronikama zapisao da je bosanski jezik bogatiji od turskog, arapskog i perzijskog jezika. A to je ilustrirao na primjeru glagola ići, koji u arapskom ima tri slična oblika, "Zehebe - raha - meša", dok u turskom jeziku Pročitaj više
Mula Mustafa Bašeskija, pjesnički pseudonim Ševki (Svijetli), rođen je u Sarajevu god. 1731./32. u Mimar Sinanovoj mahali. Umro u Sarajevu 1809. Već u mektebu se ističe i postaje kalfa, zatim izučava kazaski zanat, ali produžava školovanje u medresi i 1757. postaje sibjan-mualim u mektebu kod Ferhadije džamije. Godine 1756, dakle, u svojoj 25. godini života, počinje voditi Ljetopis i bilježiti događaje, uglavnom sarajevske, do 1804/05. godine. Taj ljetopisac izuzetnog šarma daje 58-godišnju sliku Sarajeva i njegovih ljudi takvom živošću i vještinom da bi mnoge ljude “po Bašeskijinom opisu mogao slikar prenijeti na Pročitaj više
Za mene je naš najljepši jezik - jezik bosanskohercegovačkih Muslimana. Može misliti o tome tko što hoće, ali ako se tome jeziku doda još i talent, onda je to literatura srca.Pročitaj više
