PREPORODOV KALENDAR: 16. juni

Dogodilo se na današnji dan.
 PREPORODOV KALENDAR: 16. juni

Vlada Helmuta Kohla se založila za međunarodno priznanje Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine.

– 1487. Bitkom kod Stoke Fielda završili su engleski Ratovi dviju ruža, vođeni između 1455. i 1485. godine. Bili su isprekidan građanski rat koji se vodio oko engleskog prijestolja između sljedbenika kuće Lancastera i kuće York. Obje kuće bile su ogranak kraljevske kuće Plantagenet, vukući svoje podrijetlo od engleskog kralja Edvarda III. (1327.-1337.). Naziv Ratovi dviju ruža nije bio korišten u to vrijeme, ali njegov naziv nastao je naknadno jer su se suprostavljene strane u ratu predstavljale ružama crvene i bijele boje. Crvena boja ruže je bila boja kuće Lancaster, a bijela boje ruže je bila boja kuće York. Naziv je ušao u opću upotrebu tokom 16. vijeka na temelju scene iz Shakespeareove (1564.-1616.) drame ‘’Henrik VI.’’ Kraj Ratova dviju ruža doveo je do konačnog i nepovratnog pada dinastije Plantagenet s historijske engleske scene te do inauguriranja nove dinastije Tudor koja će dinastički obilježiti naredni period engleske povijesti.

– 1826. Nakon gušenja pobune, osmanski sultan ukinuo janjičarski vojni red. Tokom 15. i 16. vijeka bili su najvjernija sultanova vojska, a neki od njih postali su istaknuti vojnici i državnici Osmanskoga carstva. Kao sultanova tjelesna straža, s vremenom su zadobili odlučujući politički utjecaj na izbor vezira i nekih sultana. Često su izazivali krize i rušili sultane (Mehmed IV. zbačen je u janjičarskoj pobuni 1687). Kada je sultan Mahmud II. odlučio osmansku vojsku ustrojiti europski, janjičari su podigli bunu u kojoj je poginula gotovo cijela sultanova obitelj, a na hiljadu janjičara bilo je sasječeno. Tada je Mahmud II. ukinuo janjičarsko vojno ustrojstvo.

– 1920. U Londonu održana prva sjednica Lige naroda ili Društva naroda. Bila je to međunarodna organizacija država osnovana na prijedlog Wilsona nakon Prvog svjetskog rata. Njezin temeljni cilj bio je plemenit i teško dostižan: mir u svijetu. U prvim godinama djelovanja bila je prilično uspješna. Njezini su pregovarači riješili mnoge pogranične sporove. Nestala je tijekom Drugog svjetskog rata, kao posljedica neučinkovitosti same organizacije. Naslijedili su je Ujedinjeni narodi.

– 1941. Predsjednik SAD-a Franklin Roosevelt naredio da se do 10. jula zatvore svi njemački konzulati u SAD-u.

– 1944. Na Visu je u Drugom svjetskom ratu sklopljen sporazum Tito – Šubašić o odnosima Narodnooslobodilačkog pokreta i jugoslovenske vlade u emigraciji. Ivan Subašić je na inicijativu W. Churchilla postao je predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije (1944). Nakon što je postigao sporazum s J. Brozom – Titom s članovima kraljevske vlade vratio se u zemlju u februaru 1945. Na temelju sporazuma s Titom dao je ostavku na mjesto predsjednika vlade te je u martu 1945. u Privremenoj vladi Demokratske Federativne Jugoslavije (DFJ) zauzeo mjesto ministra vanjskih poslova.

– 1999. Novi predsjednik Južnoafričke Republike Thabo Mbeki položio zakletvu. On je na toj dužnosti zamijenio Nelsona Mandelu, poznatog borca za ljudska prava, koji je gotovo tri decenije proveo u zatvoru.

– 1958. Obješen Imre Nagy, komunistički političar i revolucionar. Postao je vodeća ličnost narodne pobune do koje je došlo prerastanjem studentskih demonstracija od 23. 10. 1956. u oružanu pobunu i revoluciju. Kao zastupnik protusovjetskih strujanja Nagy je 24. 10. postao predsjednik koalicijske vlade. Dana 1. 11. proglasio je povlačenje Madžarske iz Varšavskoga pakta i od UN-a zatražio priznanje Madžarske kao neovisne države pod zajedničkom zaštitom velikih sila. Sovjetske su trupe 4. 11. ušle u Budimpeštu i skršile ustanak, a Nagy se sa saradnicima sklonio u jugoslavensku ambasadu. Nakon potpisivanja jugoslavensko–madžarskog sporazuma o prestanku azila uz pisanu izjavu vlade J. Kádara kojom se jamči njegova sigurnost, Nagy je 22. 11. napustio ambasadu, ali su ga sovjetske vlasti iste večeri uhitile i deportirale u Rumunjsku. Na tajnom procesu u Budimpešti 1958. zajedno s generalom Palom Maléterom i nekolicinom suradnika osuđen je kao kontrarevolucionar i smaknut. Rehabilitiran je državnim aktom 16. 6. 1989.

– 1961. Ruski baletski igrač i koreograf Rudolf Nurejev zatražio azil u Francuskoj za vrijeme gostovanja u Parizu. Kao dijete plesao u dječjoj folklornoj skupini u gradu Ufi. Sa sedamnaest godina otišao na školovanje u Sankt Peterburg (u tadašnju Lenjingradsku koreografsku školu A. J. Vaganove), gdje je 1958. angažiran kao solist u baletu Kirov. Prigodom gostovanja u Parizu 1961. zatražio je politički azil. Plesao je u trupi Grand Ballet du Marquis de Cuevas, potom je otišao u London, gdje je postao stalni partner M. Fonteyn. Nastupao je s mnogim vodećim europskim i američkim trupama nadahnjujući koreografe F. Ashtona, K. MacMillana, R. van Dantziga, R. Petita, M. Béjarta, G. Balanchinea, G. Tetleya, M. Graham, P. Taylora, T. Tharp, M. Marin, M. Cunninghama, J. Kyliána, V. Forsythea i dr. da za njega stvaraju balete. Isticao se izražajnošću, ljepotom, izvanrednom tehnikom i nečujnim doskocima. Cijeneći balete XIX. st., obnavljao ih je zadržavajući njihovu izvornost i dopunjujući ih većom plesačkom tehnikom

– 1963. Sovjetski savez lansirao svemirski brod Vastok 6 s prvom ženom kosmonautom Valentinom Terješkovom.

– 1972. U Hannoveru uhapšena Ulrike Meinhof, članica terorističke grupe Baader-Meinhof.

– 1977. Leonid Brežnjev, lider sovjetskog KP-a, zamijenio Nikolaja Podgornog na mjestu predsjednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a.

– 1977. Umro njemački raketni inženjer Wernher von Braun, jedan od vodećih stručnjaka za rakete i raketna oružja u nacističkoj Njemačkoj i jedan od konstruktora dalekometnih projektila V-1 i V-2, kojima je 1944–45. bombardirana Britanija. Nakon kapitulacije Njemačke von Braun je sa svojom ekipom raketnih stručnjaka prešao u SAD i nastavio rad na razvoju i usavršavanju raketa. Pod njegovim vodstvom izgrađeno je u SAD-u nekoliko novih tipova raketa nosača za svemirske letove, među kojima i raketa Jupiter-C, kojom je 1958. lansiran prvi američki umjetni satelit Explorer I. Poslije je radio na projektu gigantske rakete Saturn V pa se smatra glavnim američkim raketnim stručnjakom, zaslužnim za uspjeh programa Apollo, tj. za let na Mjesec svemirskih brodova s ljudskom posadom.

– 1996. Međunarodni komitet Crvenog krsta saopštio da je na prostoru bivše Jugoslavije za vrijeme ratnih sukoba (1991-1995) nestalo oko 20.000 ljudi, od kojih oko 12.000 u BiH.

– 1998. Talibanska vojska u Afganistanu naredila zatvaranje više od sto privatnih škola u kojima su se obrazovale djevojčice.

– 2017. Umro Helmut Kohl, njemački političar i državnik. Diplomirao je pravo, a doktorirao političku znanost u Heidelbergu (1958). Zarana se uključio u Kršćansko–demokratsku uniju (CDU), a 1947. sudjelovao je u osnivanju njezine omladinske organizacije. Iskoristivši krizu koalicijske vlade socijaldemokrata (SPD) i liberala (FDP), uspostavio je koaliciju s FDP-om i na početku listopada 1982. postao je savezni kancelar. Ponovno je izabran 1983., 1987., 1990. i 1994. Nastavio je pomirljivu politiku svojih prethodnika prema Istočnoj Njemačkoj, održavajući strateško savezništvo sa SAD-om. Podržavajući proširenje Europske unije, njegova vlada se založila za međunarodno priznanje Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Na izborima 1998. izgubio je od socijaldemokrata Gerharda Schrödera, pa se povukao i s položaja predsjednika stranke. Nakon izbijanja afere s tajnim računima CDU-a 2000. potpuno se povukao iz politike.

 

 

Podijeli

Podržite nas!


Ovaj prozor će se zatvoriti za 18 sekundi.