PREPORODOV KALENDAR: 15. juni

– 1215. Potpisana „Velika povelja slobode“ ili „Magna Carta Libertatum“ koja je bila je prvi korak dugog historijskog procesa koji je doveo do pravne države. Potpisao ju je engleski kralj Ivan Bez Zemlje, a ograničila je moć engleskih kraljeva, Bio je to mirovni sporazum s pobunjenim plemstvom, ali je i posijao sjeme ljudskih sloboda i vladavine zakona. „Magna Carta“ je napisana na latinskom na ovčjoj koži. Ima oko 3500 riječi. Četiri sačuvane kopije prepisivali su različiti pisari pa zbog tipfelera nisu potpuno iste.

– 1389. Vodila se bitka na Kosovu polju između vojske pod vodstvom sultana Murata I i udružene vojske pod vodstvom kneza Lazara. Očekujući osmanski napad, knez Lazar postao je vazal ugarskog kralja i povezao se s bosanskim kraljem Tvrtkom I. Kotromanićem. Ipak je pretrpio katastrofalan poraz na Kosovu polju kojega je srpska historiografija predstavila kao veliku srpsku pobjedu i na temelju činjeničnih falsifikata gradila velikosrpski nacionalni mit, što je potencirala Pravoslavna crkva u tančine razvivši vidovdansku mitomaniju i kult “svetog cara Lazara”. Knez Lazar je bio zarobljen i navodno pogubljen kraj mrtvoga sultana Murata I. koji je bio je pokretač janjičarskih postrojba osmanske vojske, zatim sustava devširme, timarskoga sustava, carskoga Divana kao carskoga vijeća i vlade na čelu s velikim vezirom, te ustanove vojnog suca (kaziasker). Upravno je podijelio carstvo na dvije glavne pokrajine, Anatoliju i Rumeliju. Godine 1385. zauzeo je Sofiju, pokorio zatim velik dio Male Azije i 1389. do nogu potukao Srbe na Kosovu polju, ali je ondje, međutim, i sam poginuo.

– 1567. Rođen Claudio Monteverdi, italijanski kompozitor. Monteverdija se smatra najznačajnijim kompozitorom s prijelaza 16. na 17. vijek, s trajnim utjecajem ne samo na estetiku i skladatelje baroknoga razdoblja nego i na neke pojave u avangardama 20. vijeka, pa možda nije pretjerana tvrdnja da je “stvorio modernu glazbu” (L. Schrade, 1950). Nekoliko njegovih opera (posebno “Orfej”), madrigala, večernji i ostalih djela i danas je na repertoaru savremenih solista i ansambala.

– 1843. Rođen je Edvard Grieg, norveški kompozitor. Iako je odrastao na danskoj tradiciji, zahvaljujući prijateljstvu s Oleom Bullom i Rikardom Nordraakom 1864. upoznao je norveški folklor i oduševio se njime, što se odrazilo u njegovim kompozicijama. U kompozitorskim naporima podržavali su ga znameniti savremeni skladatelji – F. Liszt, N. Gade i dr. Tijekom 1890-ih dobio je niz počasti (počasni doktorat u Cambridgeu i Oxfordu, članstvo u Francuskom institutu) i susreo se sa znamenitim suvremenicima (P. I. Čajkovski, J. Brahms, M. Reger). Istaknuti je predstavnik skandinavskoga kruga nacionalno usmjerenih romantičara. Skladao je mnogobrojne popijevke, a među scenskim djelima najpoznatija mu je glazba za Ibsenovu dramu „Peer Gynt“ (1874–75) prema kojoj je sastavio 2 koncertantne suite.

– 1891. Rođen Mihail Bulgakov, ruski književnik. Studirao medicinu u Kijevu, radio kao seoski liječnik; od 1919. bavio se književnošću, od 1921. živio u Moskvi. Povremeno radio u kazalištu, ali ga je u tom radu ometala vlast. Najveće mu je djelo roman “Majstor i Margarita”, objavljen 1966/67. s cenzurnim kraćenjima, a 1973. u cjelini. Preklapanje fabule o progonjenom “Majstoru” u birokratiziranoj Moskvi, s evanđeoskim “uskrsnim” misterijem i faustovskim motivima, koje upotpunjuje ideja oslobađajuće snage ljubavi (lik Margarite), daju romanu filozofski smisao i trajnu vrijednost.

– 1919. Direktnim letom od Newfoundlanda do Irske, koji je trajao 10 sati i 12 minuta, engleski piloti Arthur Brown i John Alcock prvi su preletjeli Atlantik.

– 1927. Rođen Hugo Pratt, italijanski crtač stripova. Godine 1967. pokreće časopis “Sgt Kirk” u kojem iste godine počinje serijalizaciju prve epizode stripa o pustolovu Cortu Malteseu . Egzistencijalističkog duha i fatalističkog ugođaja, s mnogobrojnim povijesnim i književnim referencama, strip je stekao kultni status. Isprva pod stilskim utjecajem američkoga crtača Miltona Caniffa i njegova impresionističkog korištenja crne linije i chiaroscurra koji čini još fluidnijim i jednostavnijim vodeći ga prema apstraktnim i često ekspresionističkim likovnim kompozicijama, Pratt je od sredine 1970-ih snažno utjecao na moderni autorski strip.

– 1933. Rođen Sergio Endrigo, italijanski i hrvatski kantautor. Rođen je 1933. godine u Puli, gdje mu je otac radio kao klesar. Otac mu umire kada je Sergiu bilo šest godina, a 1947, zajedno s brojnim istarskim Talijanima, odlazi s majkom iz Pule u Italiju, gdje gradi zapaženu kantautorsku karijeru. Premda je od 1965. navraćao u Hrvatsku te održavao koncerte, u svoju rodnu Pulu se vratio tek 1990. godine na poziv svojeg velikog prijatelja Arsena Dedića. Pobijedio je na Festivalu u Sanremu 1968. sa skladbom „Canzone per te“, drugo mjesto osvojio je 1969. s „Lontano dagli occhi“ i treće mjesto 1970. s „L'arca di Noè“. Tijekom svoje karijere surađivao je s umjetnicima poput Piera Paola Pasolinija, Viniciusa de Moraesa i Giuseppea Ungarettija, Toquinha i Luisa Bacalova. Nastupio je i na splitskom festivalu s pjesmom „Kud plovi ovaj brod“ 1970, a na hrvatskom je snimio i Dedićevu pjesmu „Odlazak“ (1979.).

– 1940. Njemačke trupe probile Maginotovu liniju kod Sedana. Sistem utvrđenja dugačak 360 kilometara koji su Francuzi izgradili duž granice prema Njemačkoj između dva svjetska rata smatran je remek-djelom građevinarstva i fortifikacije.

– 1975. Košarkaši Jugoslavije postali šampioni Evrope pobjedom nad reprezentacijom SSSR-a u Beogradu.

– 1982. Argentinske snage koje su pokušale da preotmu Foklandska ostrva u južnom Atlantiku predale se Britancima. Time je okončan rat u kojem je poginulo oko 1.000 ljudi.

– 1988. Pakistanski predsjednik Zija ul-Hak objavio je da će islamsko šerijatsko pravo postati vrhovni zakon u Pakistanu.

– 1992.  Dobrica Ćosić izabran je za prvog predsjednika SR Jugoslavije.

– 1993. Na sarajevskom aerodromu potpisan Sporazum o prekidu neprijateljstava između komandanata VRS Ratka Mladića, komandanta Armije RBIH Rasima Delića i komandanta HVO Milivoja Petkovića.

– 1993. Na kongresu Međunarodne organizacije Mediteranskih igara u francuskom gradu Montpellieru BiH postala punopravan član ove organizacije.

– 1994. Izrael i Vatikan uspostavili pune diplomatske odnose, poslije historijskog dogovora o međusobnom priznanju.

– 1994. Međunarodni dan obitelji proglasili su Ujedinjeni narodi 1989. godine, a u svijetu je prvi put obilježen 1994. godine pod sloganom “Da obiteljski dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i djece”.

– 1995. Savjet bezbjednosti UN-a usvojio rezoluciju o proširenju snaga UN-a u BiH trupama za brza djelovanja, sastavljenim od 12.000 francuskih, britanskih i holandskih vojnika. Rusija i Kina su se uzdržale od glasanja.

– 1996. U Los Angelesu umrla američka jazz pjevačica Ella Fitzgerald. Nastupala i snimala s velikim džezistima (Duke Ellington, Count Basie, Oscar Peterson, Louis Armstrong i dr.). Od 1947. do 1953. nastupala uz trio kontrabasista Raya Browna, tadašnjega supruga. Čisti zvuk i fleksibilnost njezina glasa, velik raspon (3 oktave) i briljantan ritmički stil omogućili su joj da postane najomiljenijom jazz pjevačicom. Nastupala diljem svijeta s trupom Jazz at the Philharmonic producenta Normana Granza te je snimila niz tematskih albuma s djelima najvećih skladatelja.

– 1998. U sektoru pod komandom francuske brigade SFOR-a uhapšen Milorad Krnojelac, kojega je Haški tribunal teretio za ratne zločine na prostoru bivše BiH. Od aprila 1992. do avgusta 1993, bio je upravnik “Kazneno-popravnog doma” (KP Dom), zatočeničkog logora kojim su upravljale srpske vlasti u Foči, jugoistočno od Sarajeva, Bosna i Hercegovina, blizu granice sa Srbijom i Crnom Gorom. Krnojelac je, prema optužbi, počinio sedam zločina protiv čovječnosti, šest teških povreda Ženevskih konvencija i pet kršenja ratnih zakona i običaja. Osuđen je na 15 godina zatvora. 9. jula 2009. ovom ratnom zločincu je odobreno prijevremeno puštanje na slobodu.

– 2000. U pokušaju atentata u Budvi lakše ranjen Vuk Drašković, lider Srpskog pokreta obnove, u to vrijeme jedne od najvećih opozicionih političkih stranaka u Srbiji.

– 2010. Umro glumac Bekim Fehmiu. Bekim Fehmiu je rođen u Sarajevu. Fehmiu porodica je porijeklom iz Đakovice, na Kosovu. Njegov otac Ibrahim usvojio je svoj srednjoškolski nadimak Fehmiu kao prezime, kojim je zamijenio svoje pravo ime Imer Halili. Porodica se preselila u Skadar, Albanija, gdje su proveli tri godine, a 1941. vratili su se u Jugoslaviju u Prizren, Kosovo, gdje je Bekim proveo djetinjstvo. Bio je dio glumačkog kluba u srednjoj školi u Prizrenu, a nakon diplome postao je član Okružnog narodnog pozorišta u Prištini, jedinog profesionalnog pozorišta na albanskom jeziku u Jugoslaviji. Diplomirao je na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu, u klasi profesora Mate Miloševića. Fehmiu je u svojoj međunarodnoj karijeri nastupao sa brojnim filmskim zvijezdama, kao što su: John Huston, Ava Gardner, Charles Aznavour, Irene Papas, Claudia Cardinale, Olivia de Havilland, Robert Shaw, Fernando Rey, Dirk Bogarde i Candice Bergen. Prvi je kosovski Albanac koji je bio pozorišni i filmski glumac, a nastupao je i snimao širom bivše države. Imao je niz uloga koje su promijenile historiju kinematografije Jugoslavije i ostavio je trag svojim snimanjima u inostranstvu. 1987. godine je tokom predstave pod nazivom „Madame Kollontai“ švedske dramaturginje Agnete Pleijel demonstrativno napustio binu Jugoslavenskog dramskog pozorišta u Beogradu u znak protesta zbog antialbanske propagande. Fehmiu je nađen mrtav u svom stanu na području Zvezdare u Beogradu. Prvi izvještaji govore o mogućnosti samoubistva.