PREPORODOV KALENDAR: 13. juni
– 323. p.n.e. U Babilonu umro Aleksandar III Makedonski (Aleksandar Veliki), makedonski kralj, sin Filipa II i Olimpijade (kćeri epirskoga kralja), učenik Aristotelov. Kraljem postao nakon očeve pogibije 336. p.n.e.. Brzom akcijom učvrstio vlast u Makedoniji, s vojskom prodro u Grčku. Povjerio Antipatru 334. p.n.e. upravu nad Makedonijom i Grčkom pa s 30 000 pješaka i 5000 konjanika krenuo na Perziju, prešao u Malu Aziju, pobijedio perzijsku vojsku kod rijeke Granika, a nakon toga gotovo cijela Mala Azija došla je pod njegovu vlast. Svojim ratnim pohodima, u kojima je njegova vojska prešla oko 18 000 km, stvorio je imperij kakav po prostranstvu dotad nije postojao. Njegova vojska, u početku makedonska, postupno se popunjavala najamnicima i Azijcima. Civilna uprava osvojenih krajeva ostavljena je domorodcima, ali su vojna vlast i financije prešle u ruke Makedonaca. Gradovi što ih je Aleksandar Veliki osnivao iz vojnih razloga omogućivali su prodiranje grčke kulture na istok; posljedice toga prodiranja osjećale su se nekoliko vijekova nakon njegove smrti. Tako i prodiranje grčkog jezika, koji je potisnuo aramejski, jedan od jezika u Perziji. Njegova osvajanja zbližila su grčku i istočnu kulturu, afirmirala načelo univerzalne vlasti i ostavila duboke kulturno-povijesne posljedice u antičkoj povijesti. Nakon Aleksandrove smrti državu su podijelili njegovi nasljednici.
– 1231. Umro sveti Antun Padovanski, teolog i propovjednik. Najprije kanonik, zatim augustinac u Coimbri, potom ulazi u Franjevački red. Nakon neuspjela misijskog pohoda u Maroko djeluje u sjevernoj Italiji i Francuskoj kao propovjednik i profesor teologije. Kanoniziran 1232, proglašen crkvenim učiteljem 1946. U pučkoj pobožnosti jedan od najpopularnijih svetaca u Katoličkoj crkvi te smatran čudotvorcem koji pomaže pri ozdravljanju, udaji djevojaka, pronalaženju izgubljenih stvari itd. Čest motiv u ikonografiji (Donatello, J. de Ribera, Pasinelli, A. Bonvicino, B. E. Murillo i dr.).
– 1839. Abdicirao srpski knez Miloš Obrenović. Sudionik I. srpskog ustanka (1804) i vođa II. srpskog ustanka (1815). U pregovorima s Osmanskim carstvom uspio je uz pomoć Rusije osigurati političku autonomiju Srbije unutar Carstva, postavši njezinim knezom. Vladao je despotski i krvavo se obračunavao s političkim protivnicima; među ostalim, dao je 1817. ubiti Karađorđa. Godine 1830. osigurao je Srbiji veću autonomiju, postavši nasljednim knezom. Vladao krajnje samovoljno, a njegovi ljudi otvoreno su pljačkali i zloupotrebom položaja stjecali velika bogatstva. Godine 1838. bio je prisiljen prihvatiti Ustav (tzv. Turski ustav, jer je izdan kao sultanov hatišerif), kojim je dio vlasti bio prenesen na Državni savjet. Pošto ga nije uspio ukinuti, Miloš Obrenović je 1839. bio prisiljen abdicirati u korist sina Milana I. Obrenovića. Nakon povratka na vlast 1859. ponovno je vladao despotski te sustavno i smišljeno, služeći se strategijom otimanja i etničkog čišćenja, smanjivao udio Bošnjaka muslimana u stanovništvu.
– 1865. Rođen William Butler Yeats, irski pesnik i dramski pisac. Potekao iz protestantske obitelji, a u Londonu je 1887. s Ernestom Rhysom osnovao Rhymers’ Club i postao poznat kao pjesnik i antologičar irskoga pjesništva. Otvorenje Irskoga književnoga pozorišta u Dublinu (1899) obilježeno je izvedbom njegove “Kneginje Cathleen”, to je pozorište 1904. postalo nacionalni Abbey Theatre, koji je Yeats umjetnički vodio. U njegovoj političkoj biografiji jednako je kontroverzan kratak, ali intenzivan zanos dublinskom profašističkom organizacijom tzv. plavokošuljaša. Značajno je i njegovo intenzivno bavljenje teozofijom i sudjelovanje u radu teozofskih društava koje nadahnjuje i njegovo slavljenje energije i dualiteta kao osnovne pokretačke snage. Tri aspekta (metaforički predočena kao faze mjeseca, simbol velikoga kola i čunjevi) tvore simboličku potku njegovih zrelijih pjesama, a autorovo su viđenje povijesti kao spiralnoga sustava viših i nižih oblika stanja svijesti. I u drami se okreće od nacionalnih tema, a poticaj mu je dramskoj stilizaciji japansko pozorište nō, pa u dramama spaja irsku mitologiju s istočnjačkim misticizmom, stvarajući svoj idiosinkratični mitski svijet tipičan za esteticizam s početka 20. Vijeka. Najznačajniji Yeatsov prinos književnosti njegovo je pjesništvo. Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1923.
– 1873. Rođen Antun Gustav Matoš, hrvatski pjesnik, novelista, feljtonista, esejista i putopisac. Matoš je znatno modernizirao hrvatsku književnost, nametnuo se kao uzor mnogim mlađim piscima i uspostavio umjetničke kriterije kao glavni element literarnoga djela te se danas općenito smatra jednim od najboljih hrvatskih književnika. Sam je Matoš pripovijetke smatrao najvrjednijim dijelom svojega opusa, a njegovi savremenici i kritičari iz desetljeća izravno nakon njegove smrti visoko su cijenili pojedine putopise. Najznačajnija putopisno-feljtonistička proza “Oko Lobora” (1907) osebujan je Matošev spoj lirizma nadahnuta ljepotom krajolika i, s druge strane, reportažnih, historiografskih i društveno-kritičkih opservacija pripovjedača. S vremenom je njegovo djelo uravnoteženije procijenjeno, pri čemu je posebno dobilo na vrijednosti pjesništvo. Danas se pojedine pjesme (“Mora”, “Notturno”, “Jesenje veče”, “Maćuhica”, “Srodnost”, “Utjeha kose”) smatraju zaštitnim znakom Matoševa opusa i ponajboljim pjesmama iz razdoblja hrvatske moderne. I kao pjesnik Matoš je u hrvatskoj književnosti bio promotorom modernističkih strujanja koja su dolazila iz europskih književnih središta. Poput Poea, Baudelairea i pjesnika simbolističkoga pokreta inzistirao je na dotjeranoj formi pa je sonet u njegovu pjesničkom opusu postao kanonskim oblikom.
– 1888. Rođen Fernando Pessoa, portugalski pjesnik. Veći dio djetinjstva proveo u južnoj Africi (Durban). U domovinu se vratio 1905. kako bi započeo studij portugalske književnosti. Za života je bio gotovo nepoznat. No ubrzo nakon smrti (zahvaljujući objavljivanju 11 svezaka njegovih Sabranih djela, 1942–47) postao je klasikom europske i svjetske književnosti. Gotovo i ne postoji pjesnički smjer iz prve polovice 20. vijeka u kojem Pessoa nije sudjelovao ili ga anticipirao. Svoja različita, često i krajnje oprječna pjesnička nagnuća uobličio je tako što im je pripisao posebnog autora, s vlastitim životopisom i poetikom. Na taj je način stvorio mnogobrojne heteronime, od kojih su najpoznatiji Alberto Caeiro, Ricardo Reis i Álvaro de Campos. Pessoa je i autor mnogih proznih djela: književnih, odnosno estetičkih ogleda, filozofskih i ezoteričnih spisa, dnevničkih zapisa te različitih beletrističkih tekstova. Snažno je utjecao na sve potonje pjesničke naraštaje (osobito portugalskog i španskog govornog područja).
– 1897. Rođen finski trkač na duge staze Paavo Nurmi, koji je osvojio devet zlatnih medalja na Olimpijskim igrama 1920, 1924. i 1928. Oborio je 29 svjetskih rekorda.
– 1900. U Kini počeo tzv. bokserski ustanak – pobuna seljaka i gradske sirotinje protiv stranog kapitala i domaćih feudalaca. Ustanak su u septembru 1901. ugušile evropske sile, Japan i SAD.
– 1933. U Kragujevcu rođen Dragomir Bojanić Gidra, srbijanski i jugoslovenski glumac. Glumio je u više od sto filmova i TV serija. Film “Žikina dinastija” obilježio je njegovu karijeru.
– 1943. Poginuo Kosta Kočo Racin, makedonski pjesnik, novelist, kritičar i romanopisac. Od 1928. do II. svjetskoga rata objavljivao je u lijevo orijentiranim časopisima (Kultura, Literatura) na hrvatskom i srpskom jeziku. Od 1936. objavljivao je poeziju na makedonskom jeziku. Objavio je s Aleksandrom Aksićem i Jovanom Đorđevićem zbirku 1932, u kojoj se nalazi njegova najpoznatija ekspresionistička pjesma “Vatromet”. Zbirka “Bijela svanuća” (1939), tiskana ilegalno u Samoboru, sadrži 23 pjesme koje su znatno utjecale na makedonsko pjesništvo. Ispjevane su na gotovo standardnom makedonskom jeziku i odlikuju se metaforičkim i stihotvornim rješenjima do tada nepoznatima u socijalnom i kritičkom realizmu. Ta je zbirka utemeljila makedonski poetski modernizam. Poginuo je kao partizan, u nerazjašnjenim okolnostima, na planini Lopušnik.
– 1944. Prve njemačke rakete fau-1 ispaljene su u Drugom svjetskom ratu na južnu Englesku. Do kraja rata 1945. na teritoriju Velike Britanije palo je više od 1.000 raketnih bombi, od kojih 660 na London.
– 1956. Posljednji britanski vojnici napustili bazu kod Sueskog kanala, kojim je Velika Britanija upravljala 74 godine. Upravu nad kanalom preuzeo je Egipat.
– 1982. Umro kralj Saudijske Arabije Halid ibn Abdulaziz. Naslijedio ga je brat princ Fahd.
– 1983. Američki svemirski brod Pionir 10 prošao je kroz orbitu Neptuna. To je bila prva letjelica sa Zemlje koja je izašla izvan Sunčevog sistema.
– 1986. Umro Benny Goodman, američki klarinetist, skladatelj i vođa jazz-sastava. Sin jevrejskih doseljenika, prvo muzičko obrazovanje dobio je u čikaškoj sinagogi. Počeo nastupati 1921, a 1926. snimio je prvu ploču sa sastavom Bena Pollacka. Nastup Goodmanova big banda 1935. u Los Angelesu smatra se početkom doba swinga u jazzu. Goodman je jedini uspješni džezist koji je istodobno bio i prvorazredni izvoditelj klasične glazbe (naručio je i praizveo skladbu Kontrasti Béle Bartóka te koncerte za klarinet Aarona Coplanda i Paula Hindemitha). Kao jazz-klarinetist postavio je standarde briljantnosti u improvizaciji i bio prvi bijelac vođa jazz-sastava koji je jazz približio bijeloj publici u SAD-u, te je bio prozvan “kraljem swinga”.
– 1992. Pripadnici agresorske JNA i srpskih paravojnih milicija, iz više skloništa, kuća i stanova u širem području mostarskog naselja Zalik, te sjeverne mostarske kotline, odveli i brutalno likvidirali 114 mostarskih civila (85 Bošnjaka i 29 Hrvata), čija su masakrirana tijela pronađena razbacana na deponijama smeća Uborak i Sutina. Službena policijska verzija događaja zabilježila je da su srpske snage uhapšene civile sakupili i zatočili u jednom od atomskih skloništa Zalika, da bi ih poslije – na očigled najbliže rodbine i brojnih svjedoka, odvezli u nepoznatom pravcu. Nakon što su snage Armije Republike BiH i HVO u prvoj polovini juna 1992. godine zajedno oslobodile istočne strane Mostara, na deponijama smeća u naseljima Sutina i Uborak 13. i 14.juna pronađeni su leševi svih 114 odvedenih građana. Bile su to – službeno, dvije prve masovne grobnice otkrivene tokom rata u Bosni i Hercegovini. Međutim, ni do dan-danas, uprkos tome što postoje preživjeli svjedoci tih događaja, te što se znaju imena počinilaca, za taj zločin još niko nije odgovarao.
– 2002. Na prvim slobodnim izborima u historiji Afganistana za predsjednika te države izabran je Hamid Karzai.
– 2003. U Beogradu uhapšen oficir bivše JNA, pukovnik Veselin Šljivančanin i izručen Haškom tribunalu, pred kojim je krajem 1995. optužen za zločine na poljoprivrednom dobru Ovčara kod Vukovara 1991. godine. Osuđen prvotno na 17, a potom mu je kazna smanjena na 10 godina zatvora.
– 2003. U Bruxellesu usvojen prvi nacrt ustava EU, 46 godina poslije potpisivanja Rimskog sporazuma, odnosno osnivanja Unije.
– 2006. Umro bivši irski premijer Charles Hui, koji je dominirao političkom scenom u Irskoj od 1970. do početka devedesetih godina prošlog vijeka.
– 2012. Bivši predsjednik Tunisa Zine el-Abidin ben Ali osuđen je u odsustvu na 20 godina zatvora pred vojnim sudom u Tunisu, zbog podsticanja na nerede, ubistva i pljačke.