PREPORODOV KALENDAR: 12. juni

– 1759. Umro William Collins, engleski pisac i jedan od najznačajnijih engleskih lirskih pjesnika 18. stoljeća. Život proveo u bijedi, umro u ludilu. U malobrojnim lirskim pjesmama stapa utjecaj klasicizma s predromantičnim strujanjima.

– 1827. Rođena Johanna Spyri, švicarska književnica. Autorica popularnih knjiga za djecu, od kojih su iz zbirke “Priče za djecu i one koji djecu vole” najpoznatije “Heidine godine učenja i lutanja”, “Bez doma”, “Iz švicarskih planina”. U pričama oblikuje idilični, anakroni život djece u šumskim predjelima Alpa zaobilazeći suvremene društvene probleme.

– 1890. Rođen Egon Schiele, austrijski slikar i grafičar. Uz O. Kokoschku glavni predstavnik austrijskoga ekspresionizma. Isprva pod utjecajem secesije, osobito G. Klimta; od 1909., potaknut radovima umjetničke skupine Die Brücke, stvorio vlastiti stil uznemirenih linija i plošna kolorita. Sklon morbidnom erotizmu, slikao je pretežito ljubavne parove u grčevitu zagrljaju, tjeskobne aktove, uključujući i vlastite, alegorijske kompozicije i portrete.

– 1911. Rođen Milovan Đilas, crnogorski političar, književnik i publicist. Postao je član KPJ 1932., a 1933. osuđen je na tri godine zatvora koje je izdržavao u Srijemskoj Mitrovici. J. Broz Tito uključio ga je u vodstvo KPJ, pa je 1938. postao član CK KPJ, a 1940. član Politbiroa CK KPJ. Bio je organizator partizanskog ustanka u Crnoj Gori i nositelj politike tzv. lijevog skretanja. Bio je član Vrhovnoga štaba Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i Prezidija AVNOJ-a. Nakon rata bio je jedan od ideologa KPJ, rukovoditelj agitacijsko–propagandnog odjela, potpredsjednik vlade i predsjednik Narodne skupštine. Nakon napada J. V. Staljina i Informbiroa na jugoslavensko vodstvo 1948. postao je oštar kritičar staljinizma i zagovornik demokratizacije komunističkog sustava. Tijekom 1953. objavio je seriju članaka u kojima je podvrgnuo kritici jednopartijski monopol, birokratizaciju društva i privilegije vladajućega sloja. Na izvanredno sazvanome Trećem plenumu CK SKJ u siječnju 1954. optužen je za antipartijske stavove i isključen iz političkog života, a 1955–57. zbog tekstova objavljenih na Zapadu osuđivan je na kazne zatvora od tri do trinaest godina. Od 1956. u SAD-u stekao je glas jednoga od vodećih kritičara komunističke ideologije i sustava. Tijekom 1990-ih podupirao je liberalnu opoziciju režimu S. Miloševića.

– 1929. Rođena Anne Frank, autorica jednog od najpoznatijih osobnih dnevnika u povijesti. Frank, nizozemska djevojčica židovskog porjekla, svojim je neposrednim i iskrenim svjedočenjem o drami svakodnevice i odrastanja u izolaciji, strahu i skrivanju, prikazala sve strahote nacističkog režima.

– 1943. Umro Nurija Pozderac, učitelj i političar, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i potpredsjednik Izvršnog odbora AVNOJ-a. Bio je učesnik Četvrte neprijateljske ofanzive poznate kao bitka na Neretvi, marta 1943. godine. Tokom Pete neprijateljske ofanzive poznate kao bitka na Sutjesci, 8. Juna 1943. bio je ranjen prilikom bombardovanja u šumi kod katuna Duži na planinskoj visoravni Vučevo, iznad rijeke Sutjeske. Nekoliko dana kasnije, 12. juna 1943. od zadobijenih rana preminuo je na Dragoš-Sedlu, za vrijeme pokreta za Tjentište. Ukazom Predsjedništva Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), 25. septembra 1944. posmrtno je za zasluge u ratu odlikovan Ordenom narodnog oslobođenja. Njegov grob na Dragoš sedlu, koji se nalazi u okviru memorijalnog kompleksa „Dolina heroja“ u nacionalnom parku Sutjeska, bio je veoma posjećeno turističko mjesto, tokom postojanja SFRJ, koje su posjećivale brojne školske ekskurzije i drugi posjetioci. Njegova porodična kuća u Cazinu je marta 2009. godine proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Memorijalna ustanova za žrtve i heroje holokausta „Jad Vašem“ iz Izraela je 2012. godine Nuriji i njegovoj supruzi Devleti posthumno dodijelila nagradu medalju „Pravednik među narodima“ i „Povelju časti“ jer su 1941. godine spasili grupu Jevreja, koja je uspjela pobjeći iz transporta za koncentracioni logor Jasenovac.

– 1964. Južnoafrički aktivist protiv apartheida i vođa Afričkog nacionalnog kongresa Nelson Mandela osuđen na doživotnu robiju zbog sabotaže. Iako je u zatvoru bio izoliran, njegovo dugogodišnje robijanje postalo je simbol borbe protiv apartheida, a vlada Južne Afrike zbog velikog pritiska pustila ga je na slobodu 1990. godine.

– 1967. Lansirana sovjetska svemirska misija Venera 4, prva svemirska letjelica koja je uspješno ušla u atmosferu nekog drugog planeta i prikupljene podatke poslala znanstvenicima na Zemlji. Lansirana je prema Veneri raketom Tyazheliy Sputnik (67-058B) s ciljem prikupljanja podatak o njezinoj atmosferi.

– 1977. U Tuzli osnovana Fabrika deterdženta Dita.

– 1992. U bihaćkoj gradskoj mjesnoj zajednici Sokolac i Dobrenici borci ARBiH pružili su otpor Vojsci Republike Srpske i uspješno brane ta mjesta. Sa tim počinje rat u Bihaćkoj krajini.

– 1993. Sa položaja na Trebeviću srpske snage su granatirale groblje Budakovići u Sarajevu i ubile devet, a ranile pet civila koji su bili na dženazi. U redu za vodu na Dobrinji od granata ispaljenih sa srpskih položaja ubijeno 12, a ranjeno 15 civila.

– 1995. Umro italijanski muzičar Arturo Benedetti Michelangeli, jedan od najvećih pijanista 20. vijeka. Mnogobrojne koncertne turneje vodile su ga u SAD, Južnu Ameriku, Afriku, SSSR i Japan. Utemeljitelj Međunarodne pijanističke akademije u Bresci (1964.). Kao pijanist odlikovao se savršenom transparentnošću i klasičnom elegancijom muziciranja te apsolutnom kontrolom tona.

– 1997. Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno odobrilo imenovanje bivšeg španskog ministra inozemnih poslova Carlosa Westendorpa za Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

– 2001. Žalbeno vijeće Haškog tribunala potvrdilo kazne Dragoljubu Kunarcu na 28 godina zatvora, Radomiru Kovaču na 20 i Zoranu Vukoviću na 12 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti počinjene silovanjima i držanjem Bošnjakinja kao roblja na području Foče 1992. i 1993.

– 2003. U 88. godini umro filmski i pozorišni glumac Gregory Peck. Visok, privlačiv, utjelovljujući iskrenost, dobronamjernost i moralnu čvrstoću, ubrzo je postao jedan od najpopularnijih američkih glumaca u obnovljenom tipu mladića iz susjedstva, često u likovima nepokolebljivih idealista, npr. u “Ubiti pticu rugalicu”, za koji je bio nagrađen Oscarom, ali i u romantičnim likovima u filmovima s izrazito ljubavnom pričom, ( “Snjegovi Kilimandžara”, “Praznik u Rimu”). Bio je predsjednik Američkoga filmskog instituta, Američke akademije filmske umjetnosti, dobitnik niza odlikovanja i nagrada za životno djelo te Oscara za humanitarno djelovanje.

– 2006. Umro mađarski kompozitor György  Ligeti, koji se proslavio operom “Le Grand Macabre” i muzikom za film “2001: Odiseja u svemiru” Stanleyja Kubricka. Drži ga se jednim od najznačajnijih skladatelja druge polovice 20. vijeka. Godine 1956. prebjegao je iz Madžarske pred sovjetskim okupacijskim snagama, najprije u Beč, a zatim u Köln, gdje se izravno susreo s najistaknutijim predstavnicima muzičke avangarde. U tadašnjoj kompozicijskoj praksi tražio je izlaz iz pritiska totalne serijalizacije, ali također promišljeno rabio njezine tečevine. Glasovita je njegova analiza Boulezove “Structure Ia” koja se smatrala vrhuncem tehnike totalne serijalizacije. Tako je nastao niz skladbi u kojima, slično istodobnim nastojanjima K. Pendereckoga i I. Xenakisa, rabi artikulaciju clusterskoga zvuka, zanemarujući pojedinačne vrijednosti za visine tona, odnosno prevodeći ih (tehnikom mikropolifonije) u zvukovne komplekse iznimne dinamičnosti i kolorita

– 2007. Haški tribunal osudio ratnog zločinca Milana Martića na 35 godina zatvora zbog ratnog zločina nad nesrpskim stanovništvom u Hrvatskoj.

– 2008. Kanadski premijer Stephen Harper službeno se u ime vlade izvinio starosjediteljima Kanade zbog prakse odvajanja djece domorodaca od njihovih obitelji i primoravanja da pohađaju državne škole, u cilju asimilacije u kanadsko društvo. Od 19. stoljeća sve do 1970-tih godina više od 150.000 djece odvedeno je prisilno iz svojih domova.