Predstavljanje knjiga prof. dr. Mirze Mejdanije
U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u četvrtak 2. juna 2022. godine s početkom u 19.00 sati bit će predstavljene četiri knjige prof. dr. Mirze Mejdanije: Prikaz društva u književnosti italijanskog neorealizma, L’immagine della società nella letteratura del neorealismo, Simbolika i mit u djelima Cesarea Pavesea i Sulle due sponde dell'Adriatico. Il viaggio critico di Jasmin Džindo.
O knjigama prof. dr. Mirze Mejdanije govorit će prof. dr. Snežana Milinković sa Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof. dr. Ismail Palić i dr. Mirela Boloban sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. U knjigama Prikaz društva u književnosti italijanskog neorealizma i L’immagine della società nella letteratura del neorealismo italiano prof. dr. Mirza Mejdanija nudi zanimljivo, podsticajno i nadasve britko tumačenje, kao i pregled odnosa književnosti i društva u italijanskim romanima nastalim polovinom 20. stoljeća, tačnije od tridesetih do sredine pedesetih godina 20. stoljeća. Taj ključni, ali i bolni period italijanskog savremenog društva iznjedrio je književno-umjetničku orijentaciju koja se prepoznala u odrednici „neorealizam“. Polazeći od romana Elija Vittorinija i Cesarea Pavesea, preko A. Moravije, I. Silonea, B. Fenoglia, mladog Itala Calvina, tragično-herojskog Prima Levija i „buntovničkog“ Pazolinija, a sve kroz prizmu filozofskih promišljanja Antonija Gramscija, čijim se stavovima ovaj ekskursus i otvara, prof. dr. Mirza Mejdanija dokazuje da je „neorealizam“ izmještajući tematski fokus, u prevazilaženju jaza između intelektualca-književnika i stvarnosti, u prvom redu morao da se suoči s pitanjem novog jezičkog izraza i nove narativne tehnike.
U knjizi Simbolika i mit u djelima Cesarea Pavesea autor se odvažno i vješto uhvatio u koštac i sa središnjim poetskim nukleusom slavnog a i tragičnog italijanskog pisca i intelektualca, a posredno i s ključnim pojmovima prelomnog trenutka u historiji savremene italijanske književnosti koja, kako sam autor naglašava u uvodnim napomenama, pokušava da nadiđe i prevaziđe društvene i socijalne raspolućenosti koje su se ugradile i u samu književnost. Kako bi što cjelovitije prikazao opus Cesarea Pavesea, a i dokazao da samo cjelovito sagledan pruža pravu sliku o književnim, društvenim i moralno-filozofskim pogledima italijanskog autora, autor u svojim jezgrovitim, ali rječitim analizama počinje od ranih djela Pavezeovih, od poezije Južna mora, preko novela Augustovski odmor, da bi u 2. poglavlju, naslovljenom Koncept mita i simbolike, pozivajući se na samog autora, ustvrdio da „realnost“ i „realističnost“, sa svojim konkretnim činiocima, u svojoj povezanosti poprimaju same po sebi simboličnu dimenziju. Autobiografizam autor vodi do razmatranja motiva djetinjstva i mitova djetinjstva (u poglavlju Otkrivanje djetinjstva i njegovih mitova), gde usredsređenost na taj motiv ne biva označen kao bijeg od realnosti, već etička potreba, nagon za samospoznajom. Kao bitan momenat književnog stvaralaštva Pavesea, koji duboko prožima njegov opus i nikako izolovan, autor izdvaja Dijaloge s Leucò. Oni su i uzdizanje piščevih mitova na nivo univerzalnog i pokušaj razjašnjavanja i davanja univerzalne važnosti vlastitom osećaju svijeta. Ne čudi, stoga, što se „priča“ o simbolima i ličnim i univerzalnim mitovima Cesarea Pavesea završava razmatranjem Mita i historije u njegovom djelu, koje se kreće između granica što ih postavljaju „Kuća na brežuljku“, kao odbijanje angažmana, i „Đavo na brežuljcima“ kao nemogućnost radosti, slavlja.
Knjiga Sulle due sponde dell'Adriatico. Il viaggio critico di Jasmin Džindo posvećena je naučnom djelu poznatog sarajevskog italijaniste, rahmetli profesora Jasmina Džinde. Sastoji se, osim uvoda, od šest glavnih dijelova od kojih jedan donosi sjećanja na rahmetli profesora Džindu, a preostalih pet posvećeno je analizi njegovih objavljenih knjiga. Rukopis je vrijedan doprinos rasvjetljenju uloge i značaja Jasmina Džinde i njegova djela u italijanistici, a posebno u kontekstu Bosne i Hercegovine i razvoju toga naučnog područja u njoj.
