Okrugli sto „Bosanski ćilim: umjetnost, tradicija, zaštita“ u organizaciji Instituta za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“

Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ kroz svoj dugogodišnji rad i djelovanje uočila je da postoje brojni problemi u vezi s tradicionalnim zanatima i tradicionalnom umjetnošću. S ovim u vezi, odlučeno je da se u narednom periodu posveti dužna pažnja ovim problemima, između ostalog i putem naučno-stručnih rasprava i inicijativa, uključujući i organiziranje tematskih okruglih stolova.

Prvi okrugli sto bavit će se temom bosanskog ćilima Bosanski ćilim: umjetnost, tradicija, zaštita a održat će se 1. decembra 2022. godine u Sarajevu, s početkom u 10.00 sati, u organizaciji Instituta za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“.

Bosanski ćilim važan je dio kulturnog naslijeđa i važan segment kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine. Historijski razvoj tradicionalnih bosanskih ćilima kakve uglavnom poznajemo danas povezuje se s dolaskom Osmanlija na bosanskohercegovačke prostore, ali je njihova tradicija znatno duža. Tehnike tkanja postojale su još tokom vremena neolita, a bosanski ćilim prvi put spominje se u dubrovačkim spisima u 13. stoljeću. Organizirana proizvodnja bosanskih ćilima započela je u doba austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini 1879. godine, kad je bečka firma „Filip Has“ otvorila Tkaonicu ćilima u Sarajevu, na Ilidži, koja je 1888. godine preuzeta od Zemaljske vlade i nastavila da radi pod nazivom „Zemaljska Erarna Tkaonica ćilima“. Od tog perioda i između dva svjetska rata tkaonica ćilima ostvarivala je velike poslovne rezultate i imala uspjeh na domaćem i inostranom tržištu, a za svoje proizvode dobijala je prestižne nagrade.

Paralelno s procesom proizvodnje u tkaonici ćilima, odvijala se i proizvodnja ćilima po kućama, tako da bosanske ćilime dijelimo na dvije osnovne grupe:

1. Ćilimi koji su izrađeni u tkaonici ćilima po originalnim uzorcima iz kataloga tkaonice;
2. Ćilimi koji su izrađivani po kućama, koji su oponašali uzorke tkaonice, a često su bili tkani i prema ukusu same tkalje.

Poslije Drugog svjetskog rata, tkaonica ćilima radila je smanjenim intenzitetom budući da su se na tržištu počeli pojavljivati ćilimi industrijske izrade i, nažalost, već 1974. godine, proizvodnja ručno tkanih ćilima u tkaonici ćilima na Ilidži prestala je s radom. Od tog perioda, pa sve do 1992. godine proizvodnja se odvijala u zadrugama poput zadruge „Bosna folklor“ i sl.. Agresijom na Bosnu i Hercegovinu 1992–1995. godine došlo je do unutrašnjeg pomjeranja stanovništva – mnoga sela, koja su bila nosioci proizvodnje (tradicionalnih) ćilima, uništena su, a stanovništvo raseljeno. U nastojanju da se sačuva tradicija bosanskog ćilima uprkos ratnim razaranjima, nakon rata nastalo je nekoliko udruženja poputudruženja „Bosfam“ iz Tuzle, „BH Kraft“ iz Sarajeva i „Sumeja“ iz Visokog, u kojima je pokrenuta proizvodnju ćilima iz druge grupe – kućnog ćilimarstva. Ratnim razaranjima također su uništene značajne kolekcije tradicionalnih bosanskih ćilima, koje su se nalazile uglavnom po džamijama i u bogatim bosanskim familijama. U toku i neposredno nakonrata, iz Bosne i Hercegovine iznesen je, opljačkan ili prodan veliki broj tradicionalnih bosanskih ćilima. Danas, pak, ne postoji organizirana proizvodnja tradicionalnih bosanskih ćilima po originalnim uzorcima, niti postoje škole koje se bave tkalačkim zanatom. Vrlo malo pojedinaca bavi se proizvodnjom tkanih predmeta, ali ne i proizvodnjom ćilima na tradicionalan način. Motivi s bosanskog ćilima često se koriste u modernom dizajnu, apliciraju se na mahrame, posuđe, štampaju na podovima, slikama, muralima i sl. Danas svjedočimo da tradicionalni bosanski ćilim nestaje, odnosno izumire s ovih prostora, kao i same tehnike tkanja.

Cilj Okruglog stola Bosanski ćilim: umjetnost, tradicija, zaštita jeste da sačuvamo tradicionalne bosanske ćilime od zaborava, da skrenemo pažnju na nestanak tradicionalnih bosanskih ćilima, iniciramo proces zaštite tradicionalnih bosanskih ćilima te da uključimo u projekt relevantne državne i druge organizacije koje mogu pokrenuti procese očuvanja i zaštite tradicionalnih bosanskih ćilima. Također, želimo educirati posjetioce i učesnike u projektu o značaju tradicionalnih bosanskih ćilima u očuvanju kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine, a kasnije i da pokrenemo školu tkanja te osnujemo Muzeja ćilima u Sarajevu kao organizacijsku jedinicu Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“. Na ovaj način nastavili bismo i tradiciju Ćilimarske škole koju je 1922/23. godine pokrenulo društvo „Gajret“ kao jedna od preteča i pravnih prethodnika današnje Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“.

Glavni sponzor i pokrovitelj održavanja manifestacije je kompanija BH Telecom.