Održana međunarodna konferencija „Kultura sjećanja u Bosni i Hercegovini: Od kulture sjećanja do kulturnog pamćenja – izazovi memorijalizacije“
U organizaciji JU „Fond Memorijala Kantona Sarajevo“ jučer je u Multimedijalnoj sali Fonda Memorijala održana druga međunarodna konferencija „Kultura sjećanja u Bosni i Hercegovini: Od kulture sjećanja do kulturnog pamćenja – izazovi memorijalizacije“. Konferenciju su otvorili ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo, dr. sci. Omer Osmanović i direktor JU „Fond Memorijala Kantona Sarajevo“ doc. dr. Ahmed Kulanić. Na konferenciji je učestvovalo osamnaest univerzitetskih profesora i istraživača, i to: dr.Dženita Rujanac-Sarač, dr. sc. Muamer Džananović, dr. Jasmin Medić, dr. Marko Attila Hoare, magistar historije Dino Dupanović, doktor političkih nauka Mirsad Cvrk, doc. dr. Mirza Džananović, prof. dr. Amra Hadžimuhamedović, dr. Mejrema Zatrić, gdin. Nihad Kreševljaković, arhitektice Orjana Lenasi i Amra Šarančić, dipl. historičarka umjetnosti Aida Bičakčić, magistrica historijskih nauka Amra Čusto, prof. dr. Šaćir Filandra, prof. dr. Sarina Bakić, akademik Ferid Muhić, gđa. Velma Šarić i MA Lamija Muftić.
„Fond Memorijala Kantona Sarajevo je institucija koja nastoji da njeguje sjećanje na Odbrambeno-oslobodilački rat, posebno sa naglaskom na pripadnike Armije i MUP-a Republike BiH, na njihovu časnu borbu i sve ono što danas uspijevamo da živimo u ovom periodu nezavisnosti BiH. Fokus stavljamo na taj pobjednički mentalitet jer s obzirom na sve ono što je bilo namijenjeno BiH u periodu agresije, sam naš opstanak na ovim prostorima do danas, opstanak BiH kao nezavisne države, predstavlja pobjedu nad svim mračnim silama koje su se bile nadvile, posebno 90-ih“, naglasio je Kulanić.
Istakao je da je međunarodna konferencija konceptualno podijeljena u tri panela.
„Prvi se odnosi na definicijski koncept kulture sjećanja, šta ona zaista predstavlja, njen historijski koncept. Drugi panel se tiče arhitekture, odnosno kako se kroz arhitektonska rješenja sjećamo i pamtimo kao i kroz umjetnost, književnost i književna djela. Treći panel koji govori o društveno političkom kontekstu u BiH s posebnim naglaskom na sama rješenja, to jeste kako u budućnosti Fond Memorijala može da djeluje na naučnim osnovama da nastoji unaprijediti i razviti sve dodatne sadržaje i materijale, programe koji će unaprijediti kulturu sjećanja i dovesti je do te faze da zaista uspostavimo kulturno pamćenje“, rekao je Kulanić.
Osmanović je kazao da svakodnevne vijesti koje kruže u medijskom prostoru podsjećaju da u BiH ali i regionu ne postoje mehanizmi za suočavanje s prošlošću.
„Trebamo stvoriti prvenstveno istinu. To je kultura sjećanja istini i kultura sjećanja pravdi. Naučni pristup kulturi sjećanja je nešto što vodi ka sistemskom rješenju ove države. Naročito sada kada, pogotovo od naših istočnih susjeda, imamo kulturu laži, kulturu negiranja genocida, zločina. Moramo govoriti istinu, a najbolja istina se priča naučnim pristupom. Kultura sjećanja ne sadržava samo konferencije. Imamo spomen obilježja, muzeje… Moraju javne osobe i institucije pričati o kulturi sjećanja“, smatra Osmanović.
Cilj konferencije je bio da pozvani govornici, kroz objektiviziranje istraživačkih znanstvenih dostignuća, stanja institucionalnog i pravnog okvira i primjere iz prakse, doprinesu razumijevanju odnosa između sjećanja i kulture pamćenja u savremenoj bosanskohercegovačkoj svakodnevnici. Kulturno pamćenje je rezultat selektivnog društvenog procesa – poznatog još iz antičkog doba kao ars memorie, kojim društvo održava svoj kontinuitet i dograđuje, oblikuje i preoblikuje svoj identitet i svoju razinu društvene otpornosti u odnosu na socijalne traume. Smatramo značajnim držati otvorenim pitanja sjećanja i kulture pamćenja kroz naučni forum i, tako, graditi temelje javne svijesti o važnosti istraživanja rata protiv Bosne i Hercegovine kroz prizmu historiografije, sociologije, antropologije, prava, viktimologije, kao i osiguranja institucionalne sposobnosti da bude postignuta sinergija partikularnih umjetničkih, znanstvenih, stručnih i upravljačkih potencijala.
