Odjeljenje književnosti Muzeja Hercegovine u Mostaru
Odjeljenje književnosti Muzeja Hercegovine smješteno je u Ćorovića kući na Luci koja je sagrađena je 1874. godine. Kuća je sagrađena od kamena po dalmatinskom uzoru, sa neorenesansnom fasadom, a otkupio ju je Nikola Ćorović, otac poznatog književnika Svetozara Ćorovića. Objekat se nalazi na adresi Ulica Maršala Tita br. 180, u neposrednoj blizini Starog mosta i povijesne gradske jezgre. Od 1968. godine kuća je dodjeljena tadašnjem Muzeju, a u njoj je oformljeno Odjeljenje književnosti. Zalaganjem kustosice Ravijojle Kolak, ovo odjeljenje počinje sa djelovanjem. Poslije nje na mjesto kustosa Odjeljenja dolazi Ivan Kordić koji nastavlja brigu o zbirci. Ratnim djelovanjem nad Mostarom u periodu 1992–1995 ovo Odjeljenje doživljava velika oštećenja, kada je stradala zgrada i veći dio zbirki. Ono što je ostala sačuvano od rata, zalaganjem ratnih, civilnih službi i muzejskih radnika, danas je u brizi muzeja i njegovih službi. Prije zvaničnog početka rada Odjeljenja književnosti, 1968. godine, “Radna soba Alekse Šantića” je i prije ovog perioda bila otvorena za povremene posjete, ali se sa pravom muzejskom djelatnošću krenulo uz obilježavanje 100. godišnjice od rođenja pjesnika Alekse Šantića. Prvi njen kustos bio je član porodice, Branko Šantić, vrstan kulturni radnik. Hronološki posmatrano u ovom Odjeljenju je od njegovog nastanka bilo pet stalnih postavki:
– “Radna soba Alekse Šantića”,
– “Život i rad Alekse Šantića”,
– “Spomen-soba Svetozara Ćorovića”,
– “Štamparsko-izdavačko-prepisivačka djelatnost Mostara 1872–1941. godine”,
– “Spomen-soba ‘Život i rad pjesnika Hamze Hume’
Pored navedenih postavki, djelovale su sljedeće biblioteke:
– Biblioteka Alekse Šantića,
– Biblioteka Svetozara Ćorovića,
– Biblioteka Atanasija Šole,
– Biblioteka Odjeljenja književnosti.
Danas i dalje djeluje Odjeljenje književnosti, ali sa znatno manje kapaciteta i manje muzejske građe. Ćorovića kuća u kojoj je smješteno Odjeljenje književnosti obnovljena je 2000. godine i ubrzo otvorena za posjete. U okviru ovog Odjeljenja danas djeluje i jedna manja biblioteka koja sadrži djela navedenih pjesnika kao i drugih pjesnika sa ovog područja. Galerijski prostor u prizemlju kuće koristi se povremeno za razne kulturne sadržaje i manifestacije. U sastavu kuće nalazi se bašča sa pogledom na rijeku Neretvu u kojoj raste hercegovčka vegatacija poput smokve, šipka, masline, kajsije… Svojevremeno je ova bašča bila ambijent inspiracije pjesniku Aleksi Šantiću i njegovim prijateljima književnicima. Danas, kao i prije, u njoj se održavaju razni kulturni sadržaji i programi od kojih je i manifestacija pod nazivom “Šantićeve večeri poezije”. Muzej Hercegovine Mostar je davne 1969. godine uz ostale tadašnje kulturne i pravne subjekte bio inicijator pokretanja i održavanja službene manifestacije “Šantićeve večeri poezije”.
Uprava Muzeja i njegovo stručno osoblje već neko vrijeme vrše konkretne pripreme kako bi se same postavke obogatile novim eksponatima, a planu je vraćanja stalne postavke “Radna soba Alekse Šantića”, onakva kakva je ona bila u izvornom obliku. U skorijem periodu Odjeljenje književnosti bit će bogatije za još jednu stalnu postavku posvećenu životu i djelu književnika Hamze Hume. Pored toga, u budućnosti Muzej Hercegovine ima namjeru objaviti određene publikacije u vezi sa svojim odjeljenjem.
Izvor: Muzej Hercegovine u Mostaru