Izložba slika, crteža i skluptura “Svjedok”
Zahvaljujući ogromnom naporu i zadivljujućoj stvaralačkoj energiji našega mladog akademskog slikara i vajara Adisa Lukača, u narednim danima imat ćemo priliku ovdašnjoj, ali i internacionalnoj javnosti predstaviti izložbu slika, crteža i skulptura “Svjedok”.
Izložba “Svjedok” tematski se bavi Genocidom u Srebrenici te osvjetljava jedan fragment tog užasa – srebrenički zbijeg. S obzirom na epohalni značaj ove teme, jako je bitno kroz različite umjetničke forme ostavljati tragove koji će na svoj način biti faktor očuvanja i snaženja kolektivnog sjećanja. Analizom dokumenata i pisanih tragova, kao i video i audio svjedočenja, nekoliko godina su se stvarale skice koje se sada razvijaju u konačne radove kroz različite medije, tvoreći zaokruženu cjelinu izložbe.
Ovo svojevrano kazivanje o Genocidu u Srebrenici otjelovljeno je u forme koje će ostati kao trajna umjetnička i estetska, ali i dokumentaristička, sociološka i antropološka vrijednost i postignuće. Ovo je prilika pogotovo za naš mlađi naraštaj da, recipiriajući ova djela, ostvari gotovo pa izravnu i emocionalnu i kognitivno-racionalnu komunikaciju s ovim poliformnim umjetničkim kazivanjem o Genocidu. Izložba Svjedok će, nesumnjivo, biti i prilika za različite percepcije i spoznavanja novih estetskih, semiotičkih, ali i antropo-socioloških slojeva Genocida i njegove likovne interpretacije. Ona će, vjerovati je, pobuditi i razmjenu novih iskustava, saznanja i emocionalnih i racionalnih dojmova, ali i dodatno potaknuti potrebu za saznavanjem i dokučivanjem istine kao pologa osvještenja i kulture sjećanja / pamćenja, ne samo na nivou naše zemlje i naših narod, već i šire, internacionalno. Ovo potonje naglašavamo posebno imajući na umu univerzalnost jezika umjetnosti i snagu vizualne poruke u savremenom dobu. Očekujemo da će konzumenti Izložbe, kroz uspostavljanje osobne komunikacije s njezinim sadržajima, dobiti inspiraciju i motiv više za dijalog i razgovor s drugima na tragu univerzalnih, zajedničkih vrijednosti ljudske civilizacije. To držimo suštinski važnim u vremenu sve izraženije uzajamne dehumanizacije među ljudima današnjice.
Nermin Hodžić
