Izložba „Ćilimi sjećanja“ u spomen na žrtve Genocida u Srebrenici
Galerija „Preporod“ Zenica, u saradnji s Mrežom mladih Medžlisa Islamske zajednice Zenica i Memorijalnim centrom Srebrenica – Potočari , u utorak, 5. jula 2022. godine u Gornjem foajeu Bosanskog narodnog pozorišta Zenica upriličila je izložbu Ćilimi sjećanja. Izložbu je otvorio predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ u Bosni i Hercegovini prof. dr. Sanjin Kodrić.
– Bez obzira na sve individualne boli, stradanja, tragedije svakog od nas, u našim životima, u našim porodicama, u našim porodičnim historijama, juli je najteži mjesec za Bošnjake uopće, jer je to, zapravo, mjesec kolektivne tragedije. Prije svega, razumije se, kolektivne tragedije vezane za Genocid u Srebrenici iz jula 1995. godine, ali istovremeno je Srebrenica i više od toga. Ona je, na neki način, postala sukus, simbol niza bošnjačkih stradanja tokom povijesti. Stradanja koja su toliko česta i toliko masovna da Bošnjaci, zapravo, svoju historiju mogu razumijevati i kao historiju stradanja. A svoje godine, svoja desetljeća mjeriti rasponom od jednog do drugog historijskog stradanja – istakao je Kodrić.
Upravo zbog toga, podvukao je, važno je razvijati kulturu sjećanja, jer su, napomenuo je, zaboravljeni mnogi od zločina nad Bošnjacima. Genocid u Srebrenici, od svih zločina kroz povijest, istakao je Kodrić, presuđen je međunarodnim presudama te je ostvareno pravo na javnost toga sjećanja i na mogućnost razvijanja kulture sjećanja.
– Kultura sjećanja se treba institucionalno razvijati. Ona nije naš individualni, pojedinačni, lični odgovor na traumatičnu povijest – povijest Genocida. Ona je, prije svega, naš institucionalni odgovor, koji se kao takav realizira u kulturi koja prožima naše kolektivno biće. Na posebno važan način kultura sjećanja realizira se kroz umjetnost, jer umjetnost ima poseban potencijal da dodirne ono najtananije u svakome čovjeku pojedinačno i onome što je uopće biće jednoga naroda. To smo upravo mogli vidjeti i na ovoj izložbi, gdje je ćilim, koji je tradicijsko dobro, ali i umjetničko ostvarenje, mjesto našega sjećanja. Našeg najdubljeg, najintimnijeg, najprisnijeg suočavanja sa traumom, sa tom tragedijom bez imena, kakva jeste Genocid u Srebrenici, ali i uopće sa onim što je povijesno stradalništvo Bošnjaka kao naroda – kazao je Kodrić.
Autor instalacije je Ismet Lisica iz Sarajeva s koautorima Naidom Lisicom, Dunjom Krvavac i Nedimom Mutevelićem, a instalacija predstavlja 12 bosanskih ćilima, koje je Memorijalnom centaru Srebrenica – Potočari poklonilo Udruženje „BosFam“. Ćilime su tkale žene, preživjele žrtve Genocida, pa oni postaju i utočište sjećanja na sve žrtve Genocida i njihove živote.
– Mi često čujemo onaj broj 8.372, međutim, ovo je jedna od izložbi koja daje imena i prezimena onih koji su ubijeni u Genocidu u Srebrenici. Isto onako kao što Memorijalnom centru nije samo fokus da 11. juli bude dan u mjesecu gdje će stići svijest o Genocidu u Srebrenici, isto tako i ovakva je izložba jedna od važnih za kulturu sjećanja. Upravo što se ona danas nalazi ovdje, u Zenici, govori koliko je važno da širimo kulturu sjećanja, da je njegujemo i da o ovome govorimo i u ostalim gradovima – istakla je PR Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari Almasa Salihović, napomenuvši kako je jučer jedna izložba otvorena i u Zagrebu te je dio kulture sjećanja i 27. godišnjice obilježavanja Genocida.
Predsjednica Galerije „Preporod“ Zenica Amna Sofić napomenula je kako je predsjednicu Udruženja „BosFam“ Muniru Hadžić Bebu upoznala još 2018. godine, ali da su se tek sada stekli uvjeti da Ćilimi sjećanja budu izloženi u Zenici.
– Međutim, konstrukcija koju oni imaju bila je neprikladna za prijevoz pa smo, zahvaljujući MIZ Zenica i Muhamedu Begagiću, napravili novu konstrukciju. Konstrukcija će biti poklonjena Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari , kako bi izložba bila mobilna te kako bi se mogla postaviti i prikazati u drugim gradovima. Ona je vrlo tužna, ali mislim da je i značajna, zato što Srebrenica nije samo juli – kazala je Sofić, naglasivši da se Srebrenice treba sjećati cijele godine.
Instalacija Gradim kuću sjećanja predstavlja bosansku kuću, dimenzija 12,5 x 2,5 x 3 metra, a njeni su zidovi ćilimi s imenima nastradalih u Srebrenici. Izložba je otvorena do 12. jula.
IZVOR: FENA
