Iz historije BZK „Preporod“ – godišnjica obnove društva „Gajret“

Na današnji dan, 3. jula 1945. godine Sarajevski dnevnik objavio je vijest o obnovi muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva „Gajret“ i namjeri da se ovo društvo ujedini s društvom „Narodna uzdanica“ u jedinstveno Kulturno društvo Muslimana „Preporod“, odnosno današnju Bošnjačku zajednicu kulture „Preporod“.

Društvo „Gajret“, kao jedna od preteča i pravnih prethodnika današnje Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, osnovano je 20. februara 1903. godine kao društvo za potpomaganje muslimanskih učenika i studenata, a jedan od osnivača i prvi predsjednik društva „Gajret“ bio je dr. Safvet-beg Bašagić. U skladu s potrebama Bošnjaka ovog vremena, osnovne aktivnosti „Gajreta“ bile su kulturno-prosvjetiteljske, odgojno-obrazovne, izdavačke i vakufske. Pored stipendiranja učenika i studenata, „Gajret“ osniva i konvikte – učeničke i studentske domove u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Banjoj Luci, Bihaću, Foči, Trebinju Beogradu itd., gdje je osnovan „Beogradski Gajret Osman Đikić“, a s ciljem finansiranja svojih djelatnosti „Gajret“ je osnovao i svoju kreditnu zadrugu, odnosno banku – „Gajret banku“.

Nešto kasnije, 19. oktobra 1924. godine u prostorijama Jugoslavenskog muslimanskog kluba u Sarajevu, bivšoj kiraethani (čitaonici) na Bentbaši, na istom mjestu gdje je 1903. formiran „Gajret”, održana je osnivačka skupština „Narodne uzdanice”, drugog ključno važnog muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva koje također čini preteču i zvaničnog pravnog prethodnika današnjeg „Preporoda“, s Asim-begom Dugalićem kao prvim predsjednikom. Rad „Gajreta“ prekinut je tokom Drugog svjetska rata, da bi, nakon obnove rada, 13. septembra 1945. godine došlo do spajanja ovog društva s društvom „Narodna uzdanica“ u novo, jedinstveno Kulturno društva Muslimana „Preporod”, s dr. Zaimom Šaracem kao prvim predsjednikom. „Preporod“ će pod ovim imenom djelovati do 1949. godine, kad nove jugoslavenske vlasti zabranjuju njegov rad i ukidaju ga, konfiscirajući i nacionalizirajući njegovu brojnu i bogatu imovinu širom Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije.

S krajem socijalističkog poretka, rad Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ kao zvaničnog pravnog sljednika društava „Gajret“ i „Narodna uzdanica“, odnosno poratnog jedinstvenog društva „Preporod“, nastavljen je 5. oktobra 1990. godine na obnoviteljskoj skupštini održanoj u sarajevskoj Vijećnici. Prvi predsjednik obnovljenog „Preporoda“ bio je prof. dr. Muhsin Rizvić (1990–1993), nakon kojeg predsjednici „Preporoda“ bili su prof. dr. Enes Duraković (1993–1994), prof. dr. Munib Maglajlić (1994–2001), prof. dr. Šaćir Filandra (2001–2010) i prof. dr. Senadin Lavić (2010–2019). Aktuelni predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ je prof. dr. Sanjin Kodrić, redovni profesor i šef Katedre za bošnjačku književnost na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ temeljna je i najstarija organizacija kulture Bošnjaka, odnosno bošnjačka kulturna matica, s glavnim sjedištem u Sarajevu, dok širom Bosne i Hercegovine postoji više od 60 lokalnih podružnica – općinskih / gradskih i kantonalnih / regionalnih društava te drugih organizacijskih jedinica, uz ekvivalentna društva pod imenom „Preporoda“ u više zemalja bivše Jugoslavije, u Evropi i svijetu, odnosno u brojnim sredinama u kojima žive Bošnjaci i bošnjačka dijaspora, s više hiljada članova i aktivista.

Tokom svoje više od jednog stoljeća duge historije Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ stvarala je  bošnjačku i bosanskohercegovačku kulturnu, obrazovnu i društvenu elitetu, a njen rad u savremenom dobu suštinski se odnosi na projekte od temeljne važnosti za kulturu i identitet Bošnjaka kao naroda i Bosne i Hercegovine kao države. U tom smislu, Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ imala je jednu od ključnih uloga u obnovi i afirmaciji bošnjačkog narodnog imena Bošnjak, kao i u obnovi i afirmaciji imena maternjeg jezika Bošnjaka – bosanskog jezika, bošnjačke književnosti, historije i svih drugih aspekata kulture Bošnjaka. Pritom, među kapitalnim projektima koje je inicirala i realizirala Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ jesu, uz desetine drugih, i prekretnički važni projekti poput npr. edicije Bošnjačka književnost u 100 knjiga, koja se objavljuje od 1995. godine kao najveći izdavački projekt u Bosni i Hercegovini, odnosno poput prvog Pravopisa bosanskoga jezika iz 1996. godine, kojim se i zvanično vraća bosanski naziv jezika i započinje njegova savremena standardizacija, ili poput Historije Bošnjaka iz 1997. godine, kao prvog cjelovitog opisa povijesti Bošnjaka. Ovi projekti temelji su savremenog kulturnog identiteta Bošnjaka kao naroda, a njima se kasnije pridružuju i mnogi drugi, među kojima su u procesu izrade i novi Bosanski pravopis, Enciklopedija Bošnjaka, kao prva vlastita enciklopedija bošnjačkog naroda, te sveobuhvatni digitalni repozitorij Bošnjačka kuća znanja, a koji se, kao i drugi kulturno-naučni projekti, realiziraju u Institutu za bošnjačke studije kao organizacijskoj jedinici pri Direkciji Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ u Sarajevu.

Za svoj rad i djelovanje Direkcija Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ dobila je više nagrada i priznanja, uključujući i nagrade kakve su Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva (2003), u povodu 100. godišnjice osnivanja Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, te Plaketa Kantona Sarajevo (2007), a slične nagrade u svojim sredinama dobile su i mnoge podružnice Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ širom Bosne i Hercegovine. Uz ovo, o radu i djelovanju Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, uključujući i njene pravne prethodnike – društva „Gajret“ i „Narodna uzdanica“, napisane su brojne naučne i stručne studije, knjige, magistarski i doktorski radovi i sl., kako u Bosni i Hercegovini, tako i u inostranstvu.

Ipak, uprkos svom historijskom i savremenom značaju, Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ i dalje nema na adekvatan način riješen svoj društveno-zakonski status i sistemski način finansiranja njenog rada i djelovanja, a bogata i brojna imovina koja je „Preporodu“ oduzeta 1949. godine još uvijek ni minimalnim dijelom nije vraćena Bošnjačkoj zajednici kulture „Preporod“ kao njenom izvornom i jedinom stvarnom vlasniku.