INTERVJU: Doc. dr. Amra Šačić Beća, koautorica knjige „Magični svijet Ilira: Historija zaboravljene civilizacije“

Ekskluzivno za čitaoce magazina za kulturu i društvo Biserje objavljujemo intervju sa doc. dr. Amrom Šačić Beća, koautoricom knjige Magični svijet Ilira: Historija zaboravljene civilizacije.

U okviru izdavačke djelatnosti izdavača „Mladinska knjiga“ (Sarajevo) u oktobru 2021. godine objavljena je naučna studija Magični svijet Ilira: Historija zaboravljene civilizacije u autorstvu doc. dr. Amre Šačić Beća, prof. dr. Salmedina Mesihovića i dr. Edina Veletovca. Knjiga je napisana na bosanskom jeziku i namijenjena je široj čitalačkoj publici u Bosni i Hercegovini, ali i regiji. Autori knjige profesori su sa Katedre za stari vijek Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu doc. dr. Amra Šačić Beća i prof. dr. Salmedin Mesihović i dr. Edin Veletovac, predsjednik Udruženja „BATHINVS“ koje okuplja stručnjake iz oblasti antičke historije i arheologije.

Riječ je o kapitalnoj studiji koja je struktuirana kao enciklopedija i atlas znanja o ilirskom narodu na prostoru Bosne, a takvo šta iziskuje mnogostruki angažman. Otkud ideja za ovakav projekat i kako je realiziran?

Inicijator za realizaciju ovog projekta bio je Adnan Ćatić koji je glavni i odgovorni urednik knjige. Poseban kuriozitet predstavlja činjenica da je studija obogaćena historijskim ilustracijama koje je na osnovu uputa autora upriličio ilustrator Emir Durmišević. Također, on je i autor karti, a jedna od tih karti krasi i naslovnicu knjige. Na naslovnici je karta sa prikazom teritorije ilirskih naroda, a urađena je na osnovu sačuvanog teksta rimskog historičara Apijana iz 2. stoljeća. Kroz historijsku ilustraciju čitaoci će u knjizi imati priliku vidjeti kako su izgledali poznati ilirski vladari Bardilej, Teuta i Gencije, poznate ilirske vojskovođe dvojica Batona, kako su Iliri zamišljali svoja božanstva. Rekonstruirane su i poznate bitke, ali i drugi važni događaji za stanovništvo koje je naseljavalo ovaj prostor u dalekoj prošlosti. Kako bi se čitaocima što više približila ilirska prošlost, tekst je popraćen kvalitetnim fotografijama koje su namjenski za ovu knjigu nastale na izvornim arheološkim lokalitetima, kao i svjetskim, regionalnim i bosanskohercegovačkim muzejima. Stručnu ocjenu knjige dali su kroz recenziju prof. dr. Adnan Kaljanac, šef Katedre za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i prof. dr. Almir Marić, nosilac kolegija za historiju starog vijeka na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

Knjiga (s ilustracijama) broji 420 stranica. Šta čitaocima nudi njen sadržaj?

Naglasila bih da je u knjizi obrađen širok spektar tema. Moram priznati da je koautorski rad (bio) izuzetno izazovan, a, nasuprot tome, bio je i jednako inspirativan jer smo svi znali da realiziramo projekat koji će širem krugu čitaoca predstaviti najstariju baštinu prostora koji nazivamo domovinom. Knjiga ima 18 poglavlja. Prve stranice predstavljaju historijat regionalnih velikana arheologije koji su dali poseban doprinos izučavanju prošlosti ilirskih i panonskih zajednica poput: Alojza Benca, Esada Pašalića, Ive Bojanovskog, Envera Imamovića i drugih. Budući da je Ilirima grčka mitologija bila od ključnog značaja, u knjizi se posebna pažnja posvećuje mitskim precima Ilira, kao i njihovoj ulozi u Homerovim bezvremenim epovima.

Iliri u književnosti (i)li nauci?

Iliri, naravno, nisu bili samo mitološki akteri u grčkoj prošlosti već ravnopravan historijski činilac, a to smo u knjizi predstavili kroz vojno-političke veze ilirskih zajednica sa velikanima grčke historije Filipom II, Alkesandrom Velikim, Pirom, Demetrijem II, Prezejem i dr. Naravno, posebna pažnja u ovoj knjizi posvećena je periodu u kom je stvorena najznačajnija ilirska država, odnosno periodu Ardijeskog kraljevstva. Shodno tome, objavljeni su rezultati najnovijih arheoloških otkrića koji svjedoče o moći tog gusaraskog kraljevstva čije je sjedište bilo u Risanu (današnja Crna Gora). Kolege iz Crne Gore i Poljske 2015. godine otkrili su ostatke palače najpoznatije ilirske kraljice Teute, a svoj osvrt na taj lokalitet dao je voditelj istraživanja dr. Dejan Gazivoda. U knjizi su predočene i ekskluzive fotografije sa tog lokaliteta kao važni arheološki nalazi koji svjedoče o moći Ardijeskog kraljevstva, koje je u drugoj polovini 3. i prvoj polovini 2. stoljeća stare ere bilo jedno od najmoćnijih kraljevstva Mediterana. Autohtono stanovništvo jugoistočne Europe više od dva stoljeća pružalo je otpor daleko moćnijem Rimu. Rimljani su, koristeći se vojnom nadmoći i diplomatskim vještinama, osvajali jednu po jednu autohtonu zajednicu polahko stvarajući svoju proviniciju Ilirik.

Kakve je reperkusije izazvala teritorijalna ekspanzija Rima na prostoru Bosne?

Takvo šta nije odgovaralo domaćem stanovništvu koje je 6. godine na prostoru srednje Bosne podiglo tzv. Veliki ilirski ustanak koji su predvodila dvojica Batona. Ovaj događaj predstavlja jednu od cetralnih tema u knjizi, što je popraćeno fotografijama, kartama i ilustracijama. Prvi put imamo i slikovni prikaz ovog najvažnijeg događaja kada je riječ o antičkoj prošlosti prostora današnje Bosne i Hercegovine. U poglavlju koje simbolički nazvano „U sjeni Romulovog orla“ objašnjeno je kako je autohtono ilirsko i panonsko stanovništvo počelo gubiti vlasti identitet i polahko preuzimati rimsku kulturu. Zapravo, ironija je da su potomci onih koji su 200 godina ratovali protiv Rima na kraju postali njegovi najvjerniji građani. U poglavlju o kasnoj antici čitaoci će saznati da je čak 17 rimskih careva potjecalo sa Balkana i ti rimski imperatori su poznati pod generičkim imenom ilirski carevi. Pri prvom čitanju knjige vjerujem da će čitaoci uočiti da je posebna pažnja posvećena religiji Ilira kao jednoj od najvažnih tekovina njihove duhovne kulture. Kroz njihove svete predmete, životinje, bogove i boginje najbolje možemo upoznati strahove, nade i želje ljudi koji su milenijima prije nas živjeli tu gdje mi danas živimo. U skladu s tim, posebna pažnja u ovoj knjizi posvećena je domaćim kultovima poput Silvana, ilirskog zaštitnika stočara, ili, pak, Bindusa, boga voda, kojeg su obožavali istetovirani Japodi u dolini Une. Autori su na temelju svog naučnog rada bavili su se i svakodnevnim životom autohtonih stanovnika jugoistočne Evrope kroz prizmu ekonomije, umjetnosti, arhitekture i sl. Na kraju knjige posebno su izdvojene zanimljivosti iz prošlosti ilirskih zajednica, kao i leksikon ilirskih naroda.

Književnost je od pamtivijeka emanacija vlastitog duha i intime, zapis i riječ o egzistenciji i ljubavi. Koliko su nam dostupni barem fragmenti književnosti, jezika i kulture Ilira?

U knjizi je predstavljeno najstarije književno djelo koje je nastalo na tlu današnje Bosne i Hercegovine. Riječ je o lirskoj pjesmi uklesanoj na jednom nadgrobnom spomeniku koji je pronađen u Runovićima kod Travnika. Taj spomenik je star više od 1.700 godina. Predočeni su i nadgrobni spomenici i vojne diplme s ilirskim imenima. Malo je poznata činjenica je spomenik porodice Batona iz Župče kod Breze ustvari spomenik sa najviše ilirskih imena koji je do sada pronađen. Smatram da će za čitaoca ova knjiga predstavljati svojevrsno putovanje na kome će otkrivati odgovore na svakodnevna pitanja koja su često historijskom diskursu zanemarena poput onih: „Šta su Iliri pili i jeli? Kako su se porađale njihove žene? Zato nisu pravili velike hramove svojim božanstvima? Da li postojao jedinstven ilirski jezik ili je svaka zajednica imala svoj jezik? Kako su se oblačili? Koje su predrasude o njima imali stari Grci i Rimljani? Zato Albanci prisvaju Ilire?“ i  slično. Ova knjiga javnosti će predstaviti zaboravljene balkanske gorštake, stočare, gusare te neustrašive ratnike za slobodu, koji su na ovim prostorima živjeli stoljećima u sjeni slavne grčke civilizacije i pod budnim okom rimskog orla.

Razgovarao: Elmir Spahić, glavni i odgovorni urednik magazina za kulturu i društvo Biserje