Godišnjica smrti Muhsina Rizvića, prvog predsjednika Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” nakon obnove rada 1990. godine

 Godišnjica smrti Muhsina Rizvića, prvog predsjednika Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” nakon obnove rada 1990. godine

Prof. dr. Muhsin Rizvić, bošnjački i bosanskohercegovački književni historičar i književni kritičar i prvi predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” nakon obnove rada 1990. godine, preminuo je na današnji dan, 9. juna 1994. godine u Sarajevu.

Rođen je 14. 4. 1930. godine u alimskoj porodici u Mostaru. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. Godine 1960. diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (Odsjek za jugoslavenske književnosti), nakon čega radi u biblioteci Filozofskog fakulteta, obavlja poslove sekretara Redakcije RadovaFilozofskog fakulteta i Saveza slavističkih društava SFRJ, a bio je i urednik Bibliografsko-bibliografskog leksikona jugoslavenskih pisaca za Bosnu i Hercegovinu, čija je Redakcija bila u Matici srpskoj u Novom Sadu. Godine 1965. Rizvić je izabran za asistenta u tek osnovanom Institutu za izučavanje jugoslovenskih književnosti u Sarajevu. Godine 1971. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu odbranio je doktorsku disertaciju Književno stvaranje muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini u doba austrougarske vladavine. Iste godine upravo je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu biran u zvanje vanrednog, a u zvanje redovnog profesora 1977. godine, na nastavnom predmetu Istorija jugoslovenskih književnosti – romantizam, nakon čega je predavao i nastavne predmete Hrvatska književnost i Književnost naroda Bosne i Hercegovine. Kao gostujući profesor predavao je na Interuniverzitetskom centru za postdiplomske studije u Dubrovniku te na fakultetima u Zagrebu i Zadru. Bio je član Komisije za izradu istorije književnosti naroda Bosne i Hercegovine, koja je djelovala pri Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 1972. do 1977. godine, zatim član Redakcije Biblioteke Kulturno naslijeđe pri izdavačkoj kući “Veselin Masleša”, član Redakcionog odbora edicije Savremena bosanskohercegovačka književnosti pri izdavačkoj kući “Svjetlost”, član Redakcije za SR Bosnu i Hercegovinu i urednik za književnost drugog izdanja Enciklopedije Jugoslavije Jugoslavenskog leksikografskog zavoda u Zagrebu. Godine 1990. prof. dr. Muhsin Rizvić je na čelu grupe bošnjačkih intelektualaca koji obnavljaju Kulturno društvo Muslimana, odnosno današnju Bošnjačku zajednicu kulture “Preporod”, čiji je prvi predsjednik nakon obnove rada, u mandatu od oktobra 1990. do početka maja 1993. godine.

Impresivna je bibliografija prof. dr. Muhsina Rizvića, a sastoji se od 18 autorskih i 14 priređenih knjiga te 334 objavljenih naučnih i stručnih priloga u periodici, zbornicima i drugim publikacijama, što je ukupno 366 bibliografskih jedinica. Najveći dio naučnog rada prof. dr. Muhsina Rizvića posvećen je izučavanju dotad zanemarene i zvanično “nepostojaće” bošnjačke književnosti, pri čemu je Rizvićev doprinos priznanju i afirmaciji bošnjačke književnosti kolosalan. Posebno se bavio bošnjačkom književnom praksom od kraja 19. do sredine 20. st., gdje je ostvario temeljno važna istraživanja.

Podijeli

Podržite nas!


Ovaj prozor će se zatvoriti za 18 sekundi.