Godišnjica pokretanja listova “Behar” (1900) i “Novi Behar” (1927)

 Godišnjica pokretanja listova “Behar” (1900) i “Novi Behar” (1927)

Na današnji dan – 1. 5. 1900. godine objavljen je prvi broj lista Behar, a istog dana 27 godina kasnije – 1. 5. 1927. i prvi broj lista Novi Behar, ključno važnih listova u modernoj kulturi Bošnjaka.

 

Behar: list za zabavu i pouku pokrenut je 1. 5. 1900. godine u Sarajevu, a izlazio je u kontinuitetu sve do 1. 2. 1911. godine. Pokretači lista Behar bili su Safvet-beg Bašagić, Edhem Mulabdić i Osman Nuri Hadžić, u to doba već poznati književnici. List, koji je izlazio petnaestodnevno, bio je prva i dugo vremena jedina časopisna publikacija svoje vrste kod Bošnjaka, a tako i pokretač, promotor te nosilac modernih težnji u bošnjačkoj književnosti i kulturi tzv. preporodnog doba, odnosno s kraja 19. i početka 20. st.

U prvoj godini urednik Behara bio je Safvet-beg Bašagić, koji će 1903. godine pokrenuti i društvo “Gajret”, društvo koje je jedan od pravnih prethodnika današnje Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”. Od druge do šeste godine urednik Behara bio je Edhem Mulabdić, u sedmoj godini Mehmed Džemaludin Čaušević, u osmoj Šemsi-beg Salihbegović, a u devetoj i desetoj godini Ljudevit Dvorniković, dok su od jedanaestog godišta izašla svega tri broja, koja je uredio Hamid Šahinović Ekrem. Štampanje lista finansirao je znameniti bošnjački mecena Ademaga Mešić, veletrgovac iz Tešnja, zbog čega se smatrao i njegovim vlasnikom. Inicijativa za pokretanje lista potekla je od Edhema Mulabdića, jednog od najznačajnijih pisaca preporodnog doba u bošnjačkoj književnosti i kulturi. Kao knjižničar male biblioteke u Darul-mualiminu, školi za muslimanske vjeroučitelje u kojoj je u to doba službovao, Mulabdić se često susretao sa željama učenika im za čitanje da “knjige iz našeg života”, kojih je u to doba bilo veoma malo. Tako se u njemu još 1897. godine počela javljati misao da se počne sa organiziranim stvaranjem domaće lektire i da se na taj posao podstiču svi oni koji imaju smisla za pisanje, a za to je bio potreban vlastiti list. U januaru 1899. godine Mulabdić je ovu zamisao povjerio najprije Osmanu Nuri Hadžiću, u to doba studentu prava u Zagrebu, koji je naglasio punu opravdanost potrebe pokretanja ovakvog lista.

List Behar odigrao je temeljno važnu ulogu u konstituiranju i ranom profiliranju moderne bošnjačke kulture, a posebno novije bošnjačke književnosti, čiji autori za svoje ključno glasilo u prvim desetljećima nakon austrougarske okupacije Bosne na raspolaganju imaju prije svega list Behar. Kao prvi bošnjački list specijaliziran za književno-kulturne sadržaje, u književnosti i kulturi Bošnjaka Behar otvara razdoblje snažnog te žanrovski raznovrsnog književnog stvaranja, odražavajući težnje i stajališta u sveukupnom književnom, kulturnom, prosvjetnom, političkom i nacionalnom životu Bošnjaka u vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini, sve do pojave kasnijih bošnjačkih časopisa Gajret (1907–1914; 1921–1941) i Biser (1912–1913, 1913–1914 i 1918.) s ipak nešto drugačijom programskom i ideološkom orijentacijom. Poeziju i dramu kao književnu vrstu u Beharu je isticao njegov prvi urednik, Safvet-beg Bašagić, dok je najistaknutiji predstavnik proznog stvaranja u ovom listu  bio njegov inicijator Edhem Mulabdić, a onda i Šemsudin Sarajlić i dr.

Nakon gašenja Behara 1911. godine ostala je velika praznina u časopisnoj kulturi Bošnjaka, a koju su samo jednim dijelom popunjavali drugi bošnjački časopisi ovog vremena. Zato se javlja potreba za ponovnim pokretanjem Behara, koji se od 1. maja 1927. godine javlja pod imenom Novi Behar: list za pouku i zabavu i izlazi sve do aprila 1945. Pokretači Novog Behara bili su istaknuti bošnjački intelektualci i književnici, a među njima posebno Safvet-beg Bašagić, Edhem Mulabdić, Husejn Đogo Dubravić, reisul-ulema Mehmed Džemaluddin Čaušević, Abdulah Ajni Bušatlić, Abdurahman Adil Čokić i drugi. List Novi Behar izlazio je latinicom dva puta mjesečno, tako da su u jednom godištu bila 24 broja. Međutim, u petnaestom (1942) i sedamnaestom (1945) godištu izašlo je svega po šest brojeva, dok četrnaesto godište (1941/1942) sadrži 12 brojeva. Urednik u prvoj i drugoj godini bio je Husein Đogo, u trećoj Edhem Mulabdić, u četvrtoj, petoj, šesnaestoj i sedamnaestoj godini Alija Nametak, dok je od šeste do petnaeste godine list uređivao Abdurahman Mešić. Vlasnik i izdavač lista bila je Islamska dionička štamparija u Sarajevu, čiji je, pak, većinski vlasnik bio Ademaga Mešić, tako da je Mešić bio zaslužan za finansiranje kako nekadašnjeg Behara, tako i novopokrenutog Novog Behara. Sve vrijeme Novi Behar bio je blizak Muslimanskom kulturom društvu “Narodna uzdanica”, jednom od pravnih prethodnika današnje Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, a od 16. godišta list je i u vlasništvu “Narodne uzdanice”, koja će sačuvati kontinuitet njegovog objavljivanja do završetka Drugog svjetskog rata, kad se u novim društvenim okolnostima list gasi.

Što se tiče sadržajnih aspekata Novog Behara, oni su slični sadržajima nekadašnjeg Behara. U uvodnom članku prvog broja Novog Behara naveden je njegov program, pa se ističe da će list slijediti onaj pravac koji je imao prethodni Behar te da će pored vjerskog štiva predstavljati i pripovijesti, pjesme, drame, narodno blago, pogled po svijetu itd. Rečenica koja je istaknuta u uvodniku, a tiče se koncepcije lista, glasi: “Moralno blago islama spojiti sa materijalnim blagom zapadne škole, koja predstavlja znanost i tehniku, znači doći do sretna života na obadva svijeta”. Slično Beharu, list je objavljivao priloge iz područja književnosti, historije, islamskih nauka itd., a znatan dio sadržaja ovog lista čine književni prilozi. Pored poezije, proze i drame (domaće i prevedene), tu su i prilozi u redovnim rubrikama Narodna književnost i Male priče i dosjetke te sitniji književni prilozi u rubrici Listak.  U rubrici Lirika redovno je prezentirana poezija Hamida Dizdara, Tina Ujevića, Nazifa i Nijaza Resulović, Vladimira Jurčića, Muse Ćazima Ćatića i drugih priznatih pjesnika. U rubrici Listak (u kasnijim godištima Pregled), koja se nalazi na kraju svakog broja ovog lista, predstavljeni su manji prilozi koji su razvrstani u podrubrike: Književnost, Kulturne bilješke, Naša društva, Naša zemlja, Pogled po svijetu, Narodno pozorište, Naše rahmetlije, Svaštice, Razno itd. Također, u rubrici Listak / Pregled objavljivani su prikazi novoizašlih književnih djela, sadržaji pojedinih brojeva nekog časopisa, vijesti iz politike, nekrolozi, zanimljive vijesti itd. Saradnici lista Novi Behar bili su istaknuti književnici i naučni radnici među kojima se ističu: Safvet-beg Bašagić, Alija Nametak, Hamdija Kreševljaković, Mehmed Handžić, Edhem Mulabdić, Alija Bejtić, Hamid Dizdar, Husejn Đogo Dubravić, Ahmed Muradbegović, Tin Ujević i mnogi drugi.

Podijeli

Podržite nas!


Ovaj prozor će se zatvoriti za 18 sekundi.