Generalni projekt-menadžer BZK "Preporod" i glavni urednik online magazina "Biserje" Filip Mursel Begović je za televiziju "Hayat" komentirao IZAZOV #MOJSEVDAH. "Smatramo da je u ovom trenutku, kada govorimo o očuvanju mentalnog zdravlja naših ljudi, pjevanje o ljubavi, odnosno uzimanje ljubavi na jezike i srca naša umjesto panike i očaja, dobar put da se održimo kao kolektiv", poručuje Begović.Pročitaj više
Predsjednik BZK "Preporod" prof. dr. Sanjin Kodrić je za portal "Faktor" komentirao IZAZOV #MOJSEVDAH koji je jučer pokrenuo online magazin "Biserje". "Ljude, naprosto, animiramo da u ovoj našoj prijetećoj svakodnevici pronađu zrnce ljepote i da ga podijele s drugima putem našeg portala", poručuje predsjednik BZK "Preporod"Pročitaj više
Šejh Abdurrahman Sirri (Tajanstveni) rođen je u Fojnici 1775. a na bolji svijet preselio na Oglavku kod Fojnice 1847. “Ocu mu je bilo ime Mehmed, a djedu Fadlullah. Obojica su bili fojničke kadije. Veli se da je u Fadlullahovo doba preneseno sjedište kadiluka iz Kreševa u Fojnicu. U mladosti je učio u fojničkoj medresi, ali je više nauke slušao od šejha Husejna Zukića, koji je tada bio šejh tekije u Živčićima, dva sahata hoda na istok od Fojnice. Dolazeći češće u Fojnicu, prijateljevao je šejh sa tadanjim kadijom koji Pročitaj više
Mula Mustafa Bašeskija, pjesnički pseudonim Ševki (Svijetli), rođen je u Sarajevu god. 1731./32. u Mimar Sinanovoj mahali. Umro u Sarajevu 1809. Već u mektebu se ističe i postaje kalfa, zatim izučava kazaski zanat, ali produžava školovanje u medresi i 1757. postaje sibjan-mualim u mektebu kod Ferhadije džamije. Godine 1756, dakle, u svojoj 25. godini života, počinje voditi Ljetopis i bilježiti događaje, uglavnom sarajevske, do 1804/05. godine. Taj ljetopisac izuzetnog šarma daje 58-godišnju sliku Sarajeva i njegovih ljudi takvom živošću i vještinom da bi mnoge ljude “po Bašeskijinom opisu mogao slikar prenijeti na Pročitaj više
U narodnoj pjesmi Bosne i Hercegovine kuga je ostavila vidan trag, ona je vrlo često subjekt lirske pjesme, ona se često spominje i u epici. Pojam kuge, onakav kakav se je usjekao u narodnu dušu, najbolje se očituje baš u narodnoj pjesmi sva tri naroda u Bosni i Hercegovini. Pjesnički opisi kuge u Bosni i Hercegovini su, razumije se, kao historijski dokumenat, radi anahronizama i pleonazama, slabe vrijednosti, ali unatoč tomu pružaju prilično jasnu sliku o pomorima kao i o načinu na koji je svijet psihološki prema ovim pomorima reagirao. U jeku epidemije Pročitaj više
Liznula je duga plamena zmija, koja je vitko puzala uz stupove Gazi Husrev-begove knjižnice i počela buktati… Proteklo je malo, vrlo malo vremena, kad se zmija pretvorila u plamenog zmaja, koji je smjerao proždrijeti dragocjeno blago stare Gazine knjižnice; blago nad čijim su požutjelim pergamentima tihi učenjaci provodili dane i dane. Stoljećima stara riznica puna knjižnog blaga Istoka i Zapada bila je u opasnosti… Hiljade najskupocjenijih naučnih i književnih djela te četiri stoljeća stare knjižnice (uz more vrijednih rukopisa i dragocjenih pergamena) bilo je na dohvat ognju i Pročitaj više
Estradno recitativan, iskričava duha, dakle, duhovit i zaigran, Mustafa Zvizdić jest i pjesnik koji višeslojno zadire u čovjekovu nevolju, njegovu sudbinu, koja, naravno, nije uvijek i raspjevana kao ni svijet u kojemu opstoji i koji sustavno korozira u ratnim nevoljama (pjesma: “Dom”). Jedno je sigurno, Zvizdić nije izbjeglica ni prognanik iz svoje pjesme, iz svoga stvarnog zavičaja, on je dobrodošao muhadžir koji skuplja zrnca pameti i koji beznađe pretvara u nadu, stalno se pitajući – Zašto? (F.M. Begović)Pročitaj više
Uz glasove hinjene, namještene i cijele od jednog trenutka, glasove koje kao usputnost nosi svako vrijeme da bi onemuštili već u prvom narednom momentu, glas Gordane Muzaferije morat će trajati i zato što je dolazio iz sasvim iskrene, danas sve rjeđe i pomalo romantične vjere u smisao pisanja, koji Gordana Muzaferija nikad nije suprotstavila smislu življenja, niti ga razdvojila od njega, pa čak ni onda kad joj naruku nisu išle književne mode i – kako je osjećala – agresivni trendovi konačnog poništenja humanističkog ideala.Pročitaj više
U sjećanje na rahmetli akademika Muhameda Filipovića (Banja Luka, 1929. - Sarajevo, 2020) objavljujemo njegov esej „Bosanski duh u književnosti – šta je to? (Pokušaj istraživanja povodom zbirke poezije M. Dizdara 'Kameni spavač')“, Život, XV, 3, Sarajevo, 1967. Prof. dr. Šaćir Filandra je o ovom Filipovićevom eseju rekao da otkriva Bosnu kao nešto osobito, da je ona prije svega svoja, da ima svoje prabiće, da ne pripada ni Istoku ni Zapadu. Filandra ovu Filipovićevu ideju vidi kao slijed ranijih promišljanja književnika Ahmeda Muradbegovića. „Filipović se oštro suprotstavlja nasilnom nacionalizmu i historicizmu Pročitaj više
Upamti sinko: svi se molimo jednome Bogu, svaki po svom adetu, i svi ćemo, kad dođe vakat, pred njim račun polagati. Niko mene nije pit'o hoću li ja u rat, a bilo je ili ja - ili oni.Pročitaj više