Amir Bukvić dobitnik bijenalne Nagrade “Alija Isaković”
Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” upriličila je svečanu dodjelu bijenalne Nagrade “Alija Isaković” za najbolji originalni dramski tekst na bosanskom jeziku – laurelatu Amiru Bukviću za dramu Ljubavne priče. Ovom manifestacijom BZK “Preporod” obilježava i dan rođenja Alije Isakovića.
Predsjednik BZK “Preporod” prof. dr. Sanjin Kodrić kazao je da je nagrada ustanovljena 2003. godine, na 100. godišnjicu postojanja ove institucije.
– Nazvana je imenom Alije Isakovića, vjerovatno najznačajnijeg dramskog pisca u bošnjačkoj književnosti, autorom koji je i u drugim poljima dao višestruko važan doprinos razvoju i afirmaciji kulture Bošnjaka i BiH. I ovom nagradom nastojali smo zapravo dati doprinos razvoju dramskog književnog stvaranja u BiH. Naša želja bila je da izborom najboljih dramskih tekstova na konkursu potaknemo i dramsku književnu praksu, ali isto tako i da potaknemo postavljanje domaćih dramskih tekstova na naše teatarske scene. Nadamo se da će naše drame naći svoj put do teaterske scene u BiH – rekao je Kodrić.
Na ovoj manifestaciji obratila se i supruga Alije Isakovića, Emina Isaković, ističući zahvalnost BZK “Preporod” u vezi sa njegovanjem ove nagrade jer je ovaj istaknuti bh. književnik bio poznat po brojnim nagradama i festivalima.
– Drago mi je da je ovogodišnji i prošlogodišnji laureat Amir Bukvić. Alija Isaković bio je jedan od onih koji su učestvovali u ponovnom obnavljanju BZK “Preporod”, nakon pauze. Želim da ovo društvo i nadalje gaji naše kulturne vrijednosti i da što više mladih ljudi bude uključeno u ove projekte, nagrade i sve ono što slijedi – kazala je je Emina Isaković.
U žiriju za Nagradu “Alija Isaković” Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” bili su: Zlatko Topčić, Almedina Čengić i Mirzana Pašić Kodrić.
S obzirom na to da Amir Bukvić nije mogao prisustvovati ovom događaju zbog pandemije, nagradu je primio član porodice Ibrahim Bukvić. S tim u vezi, Bukvić se obratio pismom upućenom BZK “Preporod”, u kojem je, između ostaloga, kazao:
Gotovo cijela moja dramska poetika svodi se na propitivanju vremena u kojem živimo, a takva je i nagrađena drama Ljubavne priče. Dramskom piscu je itekako bitno prepoznavanje drugih u onome o čemu piše i zato zahvaljujem žiriju na tom prepoznavanju, koje bi zapravo trebalo utrti put od napisanog do teatarske scene, gdje drama i treba zaživjeti, što je i bit ovog dramskog natječaja.
Sve velike države, a i one koje drže do sebe i svoje kulture, nastoje poticati svoju domaću dramu, a takvu je zadaću, u ovoj maloj, ali i prepoznatoj državi po svojoj kulturi, preuzeo “Preporod” s natječajem “Alija Isaković” za najbolji originalni dramski tekst ma bosanskom jeziku. Značaju te nagrade svjedoče i imena autora koji su od samog početka svojim prisustvom željeli istaknuti koliko je bitna ta nagrada za domaće dramsko pismo, jer bez njega naš bi tatarski repertoar bio siromašniji. Nadam se da će još bolja koordinacija “Preporoda” s teatrima doprinijeti većem broju domaćih tekstova u teatrima cijele Bosne i Hercegovine, pa i šire, i da će sve to biti još veći poticaj mladim piscima da pišu za teatar.
Bukvić se u pismu sjetio i Alije Isakovića:
Bio je lijep i sunčan dan kad sam, negdje kod tržnice Markale, ušao u zgradu gdje je bio ured dvojice urednika Svjetlosti, Alije Isakovića i Ivana Lovrenovića. Urednik Lovrenović me srdačno dočeka i sa smiješkom mi pruži da potpišem ugovor, prenoseći mi ispriku Alije Isakovića da je hitno morao otići na put. Dobro, nisam upoznao Aliju Isakovića, ali sam upoznao Ivana Lovrenovića i izašao sam iz Svjetlosti na sunčani obasjani mali trg, gdje je prodavač novina izvikivao najvažnije naslove i tutkao u ruke prolaznicima novine, te vješto uzimao i spremao sitniš u veliku torbu. Eto, to je moje Sarajevo pomislih ispunjen zadovoljstvom što sam u svom gradu, bez ikakvih primisli da će se na ovom mjestu ispred Markala za kratko vrijeme dogoditi zločinačko krvoproliće čije će slike obići cijeli svijet, koji će se zgražati i prepustiti taj grad još većim stradanjima i ubijanjima, kao da nije u srcu Evrope, već na nekom nesretnom dalekom planetu.
Drama Ljubavne priče, prema obrazloženju žirija, prikazuje neke globalne teme “poput terorizma, islamofobije i identitetskih potraga, bjegova i mimikrija”. Pisac svoje ljubavne priče postavlja na mali aerodrom s okolnostima kakvim svjedočimo od 11. septembra “poigravajući se s predrasudama i interkulturalnim općim mjestima koja vladaju savremenim svijetom”. Posljednji rat protiv Bosne i vidik iz tog tragičnog iskustva “u kojem su sudbina i krivnja čovjekova ispisane već u njegovom imenu, ova komorna priča dovodi do apsurda pokušaj da se ketmanom sakrije i pobjegne od apriorne krivnje, sasvim relativizirajući identitetske pojmove i definicije i rugajući se banalnim interkulturalnim stereotipima, koji mogu da presudno odlučuju o našim životima, postavljajući čovjeka pred sasvim reduciran sudbinski izbor – biti asimiliran i nestati identitetski ili biti mrtav i nestati biološki”.
