20 godina Fakulteta humanističkih nauka: Predstavljena izdanja uposlenika iz 2021. godine
Jučerašnjim predstavljanjem izdanja uposlenika Fakulteta humanističkih nauka UNMO iz 2021. godine nastavljeno je obilježavanje 20. godišnjice od osnivanja Fakulteta. U programu održanom u Centru za kulturu Mostar učestvovali su prof. dr. Selma Raljević, prof. dr. Almir Marić, prof. dr. Adi Maslo i mr. Fatima Trbonja.
Prof. dr. Almir Marić govorio je o knjizi prof. dr. Adisa Zilića pod naslovom Radivojevići – Vlatkovići: vlastela Humske zemlje i Krajine. Nakon toga, prof. dr. Selma Raljević predstavila je knjigu Postmoderna i tri romana prof. dr. Aide Džiho-Šator, zatim knjigu Na rubovima vijeka: Svjedočenje kao poetički okvir bošnjačkog romana s tematikom iz rata 1992–1995 autorice prof. dr. Lejle Žujo-Marić te knjigu Poetički modeli u romanima Irfana Horozovića (Gdje je Baluk Abad, a gdje Banja Luka?) autorice doc. dr. Irme Marić. O knjigama Sintaksa engleskog jezika sa vježbama prevođenja i Jezik reklame u globalnom društvu prof. dr. Edine Špago-Ćumurija, zatim knjizi Sekundarne prepozicije u njemačkom jeziku, njihove morfosintaksičke funkcije i semantička obilježja prof. dr. Anise Trbonja-Omanić te knjizi Studije i ogledi o jeziku i stilu: iz bosanske jezičke i književne baštine prof. dr. Edima Šatora govorio je prof. dr. Adi Maslo. Na kraju, prof. dr. Almir Marić predstavio je Istraživanja – časopis Fakulteta humanističkih nauka koji se u kontinuitetu objavljuje od 2006. godine.
Naredni događaj, povodom obilježavanja 20. godišnjice od osnivanja Fakulteta, Rođendanski stand up specijal održat će se u ponedjeljak, 16. maja u 12.00 sati u amfiteatru Fakulteta.
_______________________________
Izdvojeno iz recenzija predstavljenih knjiga:
O knjizi Radivojevići – Vlatkovići: vlastela Humske zemlje i Krajine Adisa Zilića
Historija srednjovjekovne Bosne bila je predmet izučavanja brojnih autora što je u početku rezultiralo objavljivanjem općih historija srenjovjekovne Bosne. Nakon toga pišu se monografije velikih vlastelinskih porodica poput Pavlovića I Kosača. Sada dobivamo djelo posvećeno nižoj vlasteli, ali ne nevažnoj u ukupnosti spoznaje bosanskog srednjovjekovlja, a to je djelo prof. dr. Radivojevići – Vlatkovići vlastela Humske zemlje i Krajine Adisa Zilića.
O knjizi Postmoderna i tri romana Aide Džiho-Šator
Naučna monografija Postmoderna i tri romana vanredne prof. dr. Aide Džiho-Šator predstavlja vrijednost u doprinosu naučne afirmacije postmoderne poetičke paradigme i književnokritičke valorizacije i kanonizacije književnosti britanskog postmodernizma u bosanskohercegovačkom i u regionalnom akademskom i naučnom kontekstu. Autorica svojom studijomobedinjuje temeljit pregled književnoteorijskog diskursa postmodernizma, u poveznici s njegovim sveopćim identitetom, i detaljnu naučnoknjiževnu analizu tri višestruko ključna romana britanske postmoderne književnosti: Zlatna bilježnica Doris Lessing iz 1962. godine, Ženska francuskog poručnika Johna Fowlesa iz 1969. i Floberov papagaj Juliana Barnesa iz 1984. godine. U uvodnom dijelu knjige ona objašnjava i razlog svoga odabira ta tri romana, ističući da su njihovi pisci svojim cjelokupnim samostalnim stvaralaštvom obilježili period postmodernizma u britanskoj književnosti, s tim da je značaj njihovih romana u fokusu analize posebno bitan u konstruktu britanskog književnog postmodernizma, ali i književnog postmodernizma općenito.
O knjizi Na rubovima vijeka: Svjedočenje kao poetički okvir bošnjačkog romana s tematikom iz rata 1992-1995 Lejle Žujo-Marić
Monografska studija Na rubovima vijeka: Svjedočenje kao poetički okvir bošnjačkog romana sa ratnom tematikom dr. Lejle Žujo-Marić ozbiljna je naučnoistraživačka studija koja je ispisana na 300 strana, sadrži gotovo sedam stotina fusnota, 175 bibliografskih jedinica, te imenski i predmetni registar. Studija je podijeljena (izuzimajući Uvod i Zaključak) na četiri poglavlja i brojna potpoglavlja kroz koja je autorica pomno istražila i analizirala bošnjačke romana u čijem je fokusu ratna tematika. Definirajući korpus vlastitih istraživanja autorica pokazuje ozbiljnost istraživačkog zahvata jer kao predmet analize uzima romane: Historija bolesti Tvrtka Kulenovića, Sličan čovjek Irfana Horozovića, Iščezavanje plavih jahača (1995) Nermine Kurspahić, Šehid Zilhada Ključanina, Sara i Serafina i Noćno vijeće Dževada Karahasana, Knjiga Adema Kahrimana Nedžada Ibrišimovića, Žene. Glasovi Jasmine Musabegović.
O knjizi „Poetički modeli u romanima Irfana Horozovića (Gdje je Baluk Abad, a gdje Banja Luka?) Irme Marić
Knjiga Poetički modeli u romanima Irfana Horozovića je naučno relevantna studija doc. dr. Irme Marić u kojoj se istražujesvestran i značajan romaneskni opus Irfana Horozovića. Dugogodišnje bavljenje Irme Marić književnim djelom, posebno romanima Irfana Horozovića, rezultiralo je jednom cjelovitom studijom o poetičkim modelima Horozovićevih romana, jednim posve svježim i uvjerljivim čitanjem ovog avangardnog pisca, važnog u južnoslavenskim okvirima. U vrsnoj analitičkoj studiji Poetički modeli u romanima Irfana Horozovića (Gdje je Baluk Abad, a gdje Banja Luka?) autorica analizira i interpretira, u okviru teorijskih postavki evropskog postmodernog romana te teorijskih postavki bošnjačkog romana sredinom dvadesetog stoljeća, romaneskne pojave fantastičnog i egzistencijalističkog romana, zapravo i novohistorijskog poetičkog modela, u kome je vidnu ulogu imao Irfan Horozović.
O knjizi Sintaksa engleskog jezika sa vježbama prevođenja Edine Špago-Ćumurija
Knjiga redovne prof Edine Špago-Ćumurija udžbenik je naslovljen Sintaksa engleskog jezika s vježbama prevodenja. U pogledu sadržaja, udžbenik je vrlo metodičan i podijeljen je u tri dijela. U prvom dijelu obrađuju se ključni sintaksički pojmovi kao što su sintagma, klauza i rečenica, koordinacija, ali i samo pitanje šta to proučava sintaksa. Drugi dio obraduje sintasku sintagme (glogaloska, imenska, pridvjevsta itd). Dok je treći dio posvećen sintaksi rečenice od proste rečenice preko nominalnih i adverbijalnih klauza te bezglagolske, participne i infinitivne klauze. Već u samom uvodu autorica postavlja stvari na svoje mjesto gdje pravi razliku izmedu poznavanja jezika i gramatike tj. znanja o jeziku. ,,Znanje sintakse, autorica kaže, pomaže nam da na osnovu boljeg razumijevanja pročitanog možemo tačnije i prirodnije prekodirati poruku na drugi jezik.“ Udžbenik je namijenjen fakultetskom nivou izučavanja engleske sintakse.
O knjizi Jezik reklame u globalnom društvu Edine Špago-Ćumurija
Knjiga Jezik reklame u globalnom društvu predstavlja temeljit istraživački rad o jezičkom aspektu reklame CNN-a. Autorica kroz jezičku analizu reklamnih sadržaja navedene televizijske kuće i samostalno provedenu anketu sa 66 gradana SAD-a nastoji istražiti i verificirati sistem američkih vrijednosti. Sadržaj knjige podijeljen je u dvije cjeline. Prvi dio knjige teoretski obraduje tematiku reklame kao jezičko-komunikološkog fenomena i osobenosti reklame CNN-a u kreiranju vlastitog imidža kroz različite uglove. Autorica ne vidi reklamu samo kao sredstvo za isticanje konkurentnosti već ističe kooperativnu funkciju unutar jedne zajednice kao njenu glavnu značajku. Posebna vrijednost tog aspekta istraživanja leži u prikazu pozicije reklame CNN a izmedu američkih i globalnih vrijednosti. Autorica u prvom dijelu knjige čitaoce jasno vodi do zaključka da su imena i njihov asocijativni potencijal najvažniji aspekt reklame. Drugi dio knjige, koji prezentuje rezultate već navedene ankete, samo potvrđuje navode iz prvog njenog dijela. Jezički gledano, najvrijednija je analiza slogana i ključnih riječi za svaku grupu reklama.
O knjizi Sekundarne prepozicije u njemačkom jeziku, njihove morfosintaksičke funkcije i semantička obilježja Anise Trbonja-Omanić
Knjiga Sekundarne prepozicije u njemačkom jeziku, njihove morfosintaksičke funkcije i semantička obilježja napisana je na 252 stranice, podijeljan je u 8 poglavlja. Prvi dio knjige teoretski obraduje generalne aspekte vrsta riječi a potom i prepozicije kao vrstu riječi. Autorica u fokus stavlja koncept gramatikalizacije u svjetlu glavnih karakteristika prepozicija, njihovu klasifikaciju (primarne i sekundarnje), njihove sintaksičke i semantičke osobine, kao i njihov nastanak. Posebna vrijednost knjige profesorice Trbonja-Omanić ogleda se u širini u pristupu. Autorica je ciljano birala korpus jer je željela utvrditi da li se upotreba sekundarnih prepozicija razlikuje na sjeveru (Die Zeit), na jugu, što obuhvata i Austriju (Süddeutsche Zeitung), te u Švicarskoj Neue Zürcher Zeitung (NZZ). Centralno poglavlje knjige, stoga ujedno i najopširnije, je peto poglavlje Analiza jezičnc grade iz istraženog korpusa. Knjiga pred nama ima i prevodilačku dimenziju. Zbog svega navedenog, može se zaključiti da je knjiga profesorice Anise Trbonja-Omanić u svakom slučaju preporučljiva za sve istraživače koji se bave temom prepozicija u njemačkom jeziku, jer sadrži veoma dobru kvalitativnu i kvantitativnu analizu.
O knjizi Studije i ogledi o jeziku i stilu: iz bosanske jezičke i književne baštine Edima Šatora
Knjiga kolege vanrednog profesora Edima Satora Studije i ogledi o jeziku i stilu: Iz bosanske jezičke književne baštine opsežna je studija koja je kompilacija radova autora i odraz njegovog dugogodišnjeg bavljenja bosnistikom i svime što je vezano za nju. Knjiga se može podijeliti u tri veće dijela: jezičko historijski, lingvostilistički i sociolingvistički. Prvi dio knjige podrobno analizira fonetsko-fonološke osobine natpisa na stećcima. Zbog naučne egzaktnosti grada za analizu u prvom dijelu preuzeta je iz Zbornika srednjovjekovnih natpisa BIH autora Marka Vege. Ovaj dio važan je doprinos historiji jezika i služi kao obrazac fonetsko-fonološke analize stečaka upućen budućim istraživačim.a Drugi dio knjige jezičko-historijski jako je značajan. Radi se o lingvostilističkoj analizi karakteristika nekoliko velikih autora. Sedmo poglavlje posebno je posvećeno doprinosu Alije Isakovića bosnistici. Kolega Šator knjigu odlučuje završiti prikazima koje je objavljivao a vezani su za aktuelne teme i živuće autore. Ovaj dio otvara novu dimenziju knjige kolege Šatora na način da prikazuje poziciju i teme iz savremene bosnistke u, npr. svjetlu pragmatike, političkog diskursa i sl.
O časopisu Istraživanja
Časopis Istraživanja, broj 16.
U ovom broju imamo ukupno 14 naučnih i stručnih članaka, 4 prikaza i jedan in memoriam. Ovaj broj posvećen je uvaženom prof. emeritusu Zvonimiru Radeljkoviću koji je preminuo prošle godine, a predavao je na Odsjeku za engleski jezik i književnost Fakulteta humanističkih nauka. Važno je također spomenuti da smo prošle godine završili posebnu stranicu za časopis na Open Journal sistemu čime smo stvorili pretpostavke za aplikaciju u najvažnije međunarodne citatne baze podataka.
