10. međunarodni naučni skup “Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci”

Međunarodni naučni skup Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci inicirao je 2010. godine Institut za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, a prvi put održao se 2011. godine u Sarajevu. Od samog početka, naučni skup za cilj je imao bavljenje ključnim pitanjima u vezi s Bosnom i Hercegovinom i Bošnjacima iz različitih oblasti društvenih i humanističkih nauka, uključujući i interdisciplinarna istraživanja.Na prethodnih devet naučnih skupova učestvovalo je preko 150 učesnika iz Bosne i Hercegovine, domovinskih zemalja, regije i svijeta te objavljeno više od 110 radova. Radovi su objavljivani kao poseban temat unutar Godišnjaka BZK „Preporod“, a od narednog, 10. međunarodnog naučnog skupa Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci planirano je objavljivanje zasebnog zbornika radova u izdanju Instituta za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“.
 10. međunarodni naučni skup “Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci”

10. Međunarodni naučni skup Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci – Izazovi povijesnog trenutka

Prema nizu relevantnih pokazatelja, desetljeće u koje kročimo (2020–2030) uveliko će definirati poziciju Bosne i Hercegovine i Bošnjaka kako na domaćem, tako i na međunarodnom planu. Na domaćem planu, procesi imigracija i emigracija, s jedne, te ekonomskog rasta i razvoja i drugih posljedičnih društvenih promjena i sigurnosnih izazova, s druge strane, u velikoj mjeri definirat će kurs bosanskohercegovačke države i njenih institucija, utjecati na sudbinu bosanskohercegovačkog društva u cjelini, a posebno Bošnjaka u narednom periodu. Nadalje, procesi euro-atlantskih i drugih integracija, kao i pitanja regionalne saradnje, predstavljaju okosnicu bosanskohercegovačke vanjske politike i položaja Bosne i Hercegovine na međunarodnom planu, što se također posebno reflektira i na Bošnjake kao narod. Tu su, neizostavno, i brojna specifična unutarbosanskohercegovačka pitanja od šire društvene važnosti, odnosno pitanja položaja i odnosa Bošnjaka s drugim narodima u Bosni i Hercegovine te šire, posebno u domovinskim zemljama i dijaspori.

U razdoblje koje je pred nama ulazimo u stanju u kojem još nismo dostatno i na našu društvenu zbilju aplikabilno artikulirali i sistematizirali svoja znanja i, naročito, vlastite interpretacije povijesne epohe koja je prethodila našem ulasku u treći milenij. Zadržimo li se samo na novijoj historiji, Berlinski kongres iz 1878. godine jedna je od ključnih obratnica u našoj novijoj povijesti. Nakon njega, u Bosni i s Bosnom, pa tako ni s Bošnjacima, ništa više nije bilo isto. Od tog povijesnog trenutka do naše neposredne savremenosti smjenjivala su se različita razdoblja u povijesnom razvoju našeg naroda i društva, ali i bosanskohercegovačke države. Jugoslavensko iskustvo (uključujući i relativno kratko iskustvo u Kraljevini SHS) svakako je krucijalno važno u našem razumijevanju vlastite povijesne i društvene zbilje, i to u svim značajnim aspektima – identitetskom, kulturnopovijesnom, političkopovijesnom, politološkom, sociološkom i sl. Naučno utemeljena artikulacija tog iskustva, odnosno bavljenje brojnim pitanjima vezanim za ovo razdoblje u povijesti Bosne i Hercegovine i Bošnjaka, vrlo je važan preduvjet je za razumijevanje našeg sada i anticipiranje našeg društveno-povijesnog sutra. Nadalje, proglašenje nezavisnosti i, u skladu s tim, međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine kao samostalne i suverene države 1992. godine, a onda i teško iskustvo Agresije i ratne destrukcije s vrhuncem u zločinu genocida, nezaobilazne su teme koje kao narod i društvo moramo također naučno artikulirati te poticati ozbiljnija istraživanja i ovih segmenata naše najnovije povijesti. Naposljetku, kao ključna prekretnica nadaje se i potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojim je okončan rat i definirana nova ustavnopravna struktura Bosne i Hercegovine. Kako ove godine obilježavamo 75 godina od završetka Drugog svjetskog rata, odnosno 25 godina od izvršenja genocida u Srebrenici, ali i 25 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, čini se važnim ovom prilikom barem dijelom sagledati ove prekretnice u našoj novijoj povijesti te njihove implikacije na naš društveni i svakovrsni razvoj i poteškoće kojima svjedočimo posljednjih četvrt stoljeća.

Uzimajući u obzir gore rečeno, 10. međunarodni naučni skup Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci – Izazovi povijesnog trenutka bit će organiziran u okvirima tri tematska panela, i to:

 1. Bosna i Hercegovina, Bošnjaci i Jugoslavija;

2. Bosna i Hercegovina 25 godina nakon Daytona;

3. Genocid u Bosni i Hercegovini: Srebrenica 25 godina poslije.

Sagledavanje ovih pitanja ključno važnih kako u povijesnom, tako i u savremenom smislu zahtijeva pristupe iz različitih oblasti društvenih i humanističkih nauka, a posebno (abecednim redom): antropologije, demografije, ekonomije, etnologije, filozofije, folkloristike, historije, kulturne historije, odnosno historije književnosti, umjetnosti i sl., kulturoloških studija, lingvistike, pedagogije, politologije, prava, psihologije, sigurnosnih studija, sociologije, umjetnosti u svim oblicima itd. Istraživanja iz svih ovih i drugih sličnih oblasti dobrodošla su u razumijevanju postavljenih tema naučnog skupa, uključujući posebno interdisciplinarna istraživanja koja se, temeljem svoje predmetne veze s Bosnom i Hercegovinom i Bošnjacima, mogu podvesti pod ime bosanskih / bošnjačkih studija (studia bosniaca).

Bosanskohercegovacka drzava i Bosnjaci – Poziv za ucesce

Bosanskohercegovacka drzava i Bosnjaci – Prijavni obrazac

Podijeli

Podržite nas!


Ovaj prozor će se zatvoriti za 18 sekundi.